Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovito analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. Zastupnica u Evropskom parlamentu (EP), članica Odbora EP za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, članica Odbora EP za promet i turizam i izvjestiteljica EP za viznu liberalizaciju država Zapadnog Balkana mr.sc. Tanja Fajon (SD/S&D) predstavlja svoje poglede na ukidanje posljednjih zidova za vize na Zapadnom Balkanu. Njen članak »KADA ćE DA PADNU POSLEDNJI ZIDOVI ZA VIZE NA ZAPADNOM BALKANU« objavljujemo u cijelosti.
mr.sc. Tanja FAJON, MEP,
● Zastupnica u Evropskom parlamentu (SD/S&D)
● članica Odbora EP za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
● članica odbora EP za promet i turizam
● Izvjestiteljica EP za viznu liberalizaciju država Zapadnog Balkana
VJERODOSTOJNOST NA PROBI
Predobro je, da bi bilo stvarno, je prije nekoliko dana jedan od kolega iz EP komentirao predstavljanje albanskog ministra unutarnjih poslova Lulzima Bashe u Briselu o spremnosti Albanije za ukidanje viza za putovanja u Evropsku uniju. Da li je Albanija zaista zrela i da li će sama u narednim tjednima zatvoriti vrata zbog napete političke situacije i poziva opozicije ka masovnim protestima protiv vlade krajem ovog mjeseca.
Bosna i Hercegovina se poslije ukidanja zidova za vize za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju decembra prošle godine našla u još izoliranijem položaju, jer imaoci hrvatskih i srbijanskih putnih isprava već danas mogu slobodno putovati, kao i političari i poslovni ljudi, a oni sa manje novca i Bošnjaci moraju za vize još uvijek čekati u dugim redovima pred konzulatima. U državi se rasplamtjela predizborna kampanja pred oktobarskim parlamentarnim izborima, koja će vrhunac doseći upravo u ljetnim mjesecima, u vrijeme, kada bi najkasnije trebao biti poznat datum za ukidanje viza. Proces vizne liberalizacije već danas brojni političari iskorištavaju za prikupljane političkih poena.
I ko zapravo razmišlja o ljudima? Zanemarimo politička poigravanja i bitku za prikupljanje moći. Bosna i Hercegovina i Albanija su u posljednjih nekoliko mjeseci postigli veliki napredak prilikom ispunjavanja tehničkih uvjeta za ukidanje viza. To su vjerojatno mogli učiniti i prije godinu dana, uradili su to u nekoliko posljednjih mjeseci, ipak su uvjete ispunili. Očito se uspješnom pokazala politika mrkve i otvorenih vrata ili sračunatosti domaćih političara, jer je ukidanje viza nešto najvidljivije što Evropa može ponuditi ljudima.
DRŽAVLJANI GUBE POVJERENJE U DOMAćU POLITIKU
Kakva god da je, odluka je važna za ljude i ljudi su oni, koji će odlučivati o svojoj budućnosti. Ukidanje viza je posebno značajno za mlade, za buduće generacije i za ljude koji nemaju novca da bi kupili kartu za Zapad. Sloboda kretanja je osnovno pravo svakog evropskog državljanina i kako razumjeti evropske vrijednosti ako je put od samo nekoliko stotina kilometara od kuće tako trnovit i sa brojnim preprekama. Ljudi su zaslužili ohrabrujuće vijesti iz Brisela više nego ikada do sada. Upravo zbog napete političke situacije, u kojoj gube povjerenje u domaću politiku, a tek u evropsku.
U posljednjih nekoliko mjeseci imala sam priliku proputovati svih pet prijestolnica država Zapadnog Balkana i susrest se sa brojnim predstavnicima političkih vrhova, poslovnih ljudi, predstavnicima nevladinih organizacija, civilnog društva. Ljudi su mi pisali pisma podrške i opisivali tragične događaje, koje piše život. Mladi su me pitali kada ćemo moći slobodno putovati po Evropi. Uvjerena sam, da se još mnogim čini nepravda. Evropska unija ne smije odlagati sa ukidanjem još posljednjih zidova za vize, svaki mjesec je važan i mogući nedostatak političke volje može faktički načeti i vjerodostojnost 27-erice.
BEZ CRNIH RUPA NA KARTI ZAPADNOG BALKANA
U Evropskom parlamentu stalno povećavamo pritisak kako na lokalne vođe tako i na evropske institucije, da moramo svi obaviti svoj dio posla, da ne smijemo gubiti vrijeme, jer podjelama na dobre i slabe države rizikujemo još veće podjele i nestabilnost u regiji. Željeli smo ukinuti vize još ovog ljeta i pozivali smo, da što prije pronađemo rješenje i za ljude na Kosovu. Ne smijemo dozvoliti postojanje crnih rupa na karti Zapadnog Balkana, koji se ponekad čini kao mozaik. Mozaik, u kojem bi samo jedan dio mogao postaviti sliku na glavu. Sada je mjesec juli 2010 sve manje realan, razlozi su različiti. Neke članice EU su se ustrašile vala azilanata iz Makedonije i Srbije o kojima su početkom godine izvještavali prije svega iz Belgije i Švicarske. Drugima se možda ne žuri zbog gorkih iskustava iz prošlosti. EU je pretresla gospodarska i financijska kriza, na evropskoj agendi su mnoge važnije teme od novog kruga vizne liberalizacije koju bi neki čak odložili za kasnije kada budu spremne možda Ukrajina, Rusija, čak Turska? Apsurdno.
UKIDANJE VIZA URGENTNO ILI NE
Samo rijetki se ozbiljno bave politikom do Zapadnog Balkana, među njima je nedvosmisleno i Slovenija. I nova Evropska komisija koja je nedavno počela sa radom. Krajem aprila biće poznate ocjene stručnjaka i ukoliko sve bude u redu, krajem maja imat ćemo na stolu zakonodavni prijedlog za ukidanje viza za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju. A najvjerojatnije te dvije države čeka još jedan test, jer EU će vjerojatno uputiti još jednu ekipu stručnjaka. Zbog nedostatka političke volje u državama-članicama ili zaradi sumnje u pogledu njihove spremnosti opravdano možemo postaviti pitanje ko gubi vjerodostojnost? Odgovorni političari u Bosni i Hercegovini i Albaniji, koji tvrde, da su u procesu vizne liberalizacije ispunili sve, ili EU, koja se prošle godine složila, da će se prioritetno baviti ukidanjem viza za preostale dvije države Zapadnog Balkana.
Neka nas, dakle, ne iznenađuje, da ljudi gube povjerenje i da je raskol između politike, institucija i državljana sve dublji.
Ljubljana, 16. april/travanj 2010
Međunarodni institut za bliskoistočne
i balkanske studije (IFIMES) – Ljubljana
Direktori:
Bakhtyar Aljaf
mr.sc. Zijad Bećirović
