Šta bi bilo sa Teslom da se 1941. nalazio u Smiljanu?

Beograd, 01.02.2011

Arhivska zajednica posvetila je svoje djelovanje čuvanju i zaštiti arhivske baštine, želeći pritom prikazati arhivsko gradivo kao spomeničko blago. Tako je svaki arhivski zapis jedinstveni svjedok identiteta i vrijednosti sredine i vremena u kojem je nastao. Sve te zapise možemo prikazat kroz fondove. Ovaj put željeli bismo spomenuti posebnu arhivsku jedinicu Fond-Fototeka: Nikola Tesla Fond obuhvaća fotografije koje su nastale tokom Teslina života, a 1945.g. snimljena je crkva Sv. Petra i Pavla u rodnom Smiljanu, razrušena u Drugom svjetskom ratu. Na fotografijama vidimo Nikolu Teslu od studentskih dana do duboke starosti, njegov laboratorij, njegova otkrića, te razrušenu pravoslavnu crkvu u Smiljanu, kakva je zatečena 1945.g. Fotografije imaju veliku dokumentarnu vrijednost, jer barem djelomično ilustriraju život i govore o sudbini.

Nikola Tesla smatra se jednim od najvažnijih osoba povijesti čovječanstva. Nekoliko rečenica koje govore o njegovoj sudbini.

Pitamo se gdje je rođen i u kakvom je okruženju živio Nikola Tesla, znanstvenik svjetskoga glasa? Hrvatski pronalazač i fizičar Nikola Tesla porijeklom je iz srpske obitelji. 1884. odlazi u Sjedinjene Države i postaje američki državljanin. Kroz svoj život stvarao je važne izume kao što su visokofrekventni elektricitet, bežični prijenos električne energije, predvodio je konstrukciju pogona hidrocentrale na Nijagarima… Velika Teslina zasluga je primjena izmjenične struje u širokoj upotrebi. Povremeno se javljaju priče kako je Nikola Tesla osmislio neke izume koje nikada nije dao u javnost. Također je osmislio preteče radara, iskorištavanje solarne energije, radio na komunkaciji s drugim planetama, zbog čega je bio ismijavan.

Nikola Tesla je bio plodan pronalazač, ali neke njegove pronalaske pokušavalo se pripisati drugim pronalazačima. Tesla se danas smatra jednim od najplodnijih genija u elektrotehnici. Umro je u Njujorku 7. januara 1943. godine, u 87-oj godini.

Istovremeno, u rodnom Smiljanu genocidni zločini ustaške vlasti počinje 1941.godine. Većina njegovih sunarodnjaka Smiljančana nije dočekala kraj rata zbog genocidnog zločina. Uz pravoslavnu crkvu Sv.Petra i Pavla i rodnu kuću Nikole Tesle nalazimo kosturnicu s 530 žrtava ustaškog terora. To treba istaknuti, a o tome nigdje nema ni spomena. S razlogom se pitamo što bi se dogodilo i s velikim znanstvenikom da se kojim slučajem 1941.g. nalazio u Smiljanu? Da je kojim slučajem znao za veličinu tragedije, da li bi bio ponosan na svoju domovinu?

Reklama

Odvedene familije kojih više nema, opljačkana im imovina. Treba se suočiti s takvom traumatskom prošlošću.

Nažalost, sumnju potvrđuje i 1991. kada je bezrazložno srušen njegov spomenik u Gospiću, a još je gori i zabrinjavajući stav da mu tamo uistinu nije mjesto. Teslin spomenik, rad Frana Kršinića, srušen je 1991.g. Danas istovjetan spomenik čeka u Ljevaonici umjetnina u Zagrebu da se dozvoli povratak u Gospić, na njegovo mjesto.

Što treba reči više! Tako se mijenja lik. Veliki znanstvenik postaje nepoželjan. Nikola Tesla, ponos cijelog svijeta, nije ponos svoje domovine. Mogli bismo zaključiti iz sveg navedenog da se rodio u krivoj domovini. Nažalost, to su traume i briga o stradanju korijena. Tom činjenicom određen je identitet Srba u Hrvatskoj, a sam Nikola Tesla dio je sudbinski nesretanog naroda. U tom je okruženju rođen Nikola Tesla, znanstvenik svjetskoga glasa!

Zbog takve sudbine fotografije iz Fototeke Nikola Tesla, koje posjeduje Arhiv, od posebnog su značenja.

Arhiv Srba u RH