Vodeću srpsku kulturnu organizaciju u Hrvatskoj SKD „Prosvjeta“ i u ovoj godini očekuju brojni programi kako na polju amaterske tako i profesionalne i visoke kulture. O tim detaljima razgovarali smo sa glavnim operativcem generalnim sekretarom ovog društva Slobodanom Živkovićem.
Kakvo je stanje u Prosvjeti po pitanju aktivnosti s obzirom da se nalazimo u prvim mesecima 2019. godine i na koje ćete programe i projekte staviti najveći naglasak?
Trenutno smo u fazi izveštavanja o realizovanim programima, pravdamo finansijska sredstva koja smo dobili u prethodnoj godini. Mogu da kažem da smo izuzetno zadovoljni ostvarenim rezultatima u 2018. godini, uspeli smo da realizujemo sve one programe koje smo zacrtali, a isto tako ostali smo u finansijskim okvirima koji su bili planirani. Samim tim osigurali smo likvidnost i stabilnost društva koje nismo imali u prethodnom periodu. Kada je ova godina u pitanju već su mnoge i lokalne samouprave i ministarstva raspisali brojne konkurse i mi smo u skladu sa svojim potrebama, kako na nivou pododbora tako i na nivou samog društva krenuli u izradu projekata, neke smo već i predali, ukratko aktivni smo u pronalaženju sredstava.
Prosvjeta ima nekoliko desetina pododbora. Kakvo je stanje i kakve su aktivnosti unutar samih pododbora?
U ovom trenutku imamo 52 pododbora na području cele Republike Hrvatske sa više od dve hiljade članova. Sa samim aktivnostima pododbora trebamo da budemo zadovoljni s obzirom da nam broj pripadnika zajednice opada i s obzirom da su ti pododbori mahom u ruralnim sredinama odakle najviše ljudi i odlazi. Međutim, uprkos toj činjenici, naši odbori, osim dva koja su u ovom trenutku neaktivna, ostvarili su programe koje su predvideli. Ljudi imaju želju, potrebu i volju da rade u okviru društva, da održavaju tradiciju, ali i da stvaraju nove programe zajedno sa svojim članovima na terenu. Naravno, neki pododbori rade sa manje, neki sa više problema, a mi im iz centrale pomažemo u njihovim aktivnostima, od pisanja projekata do realizacije samih programa. U globalu, mogu da kažem da smo zadovoljni stanjem na terenu, a isto tako izražavamo zadovoljstvo što nam se javljaju ljudi iz drugih sredina u kojima do sad nismo imali svoje pododbore sa željom da se i u tim sredinama organizuju i da krenu punom parom u realizaciji ciljeva Prosvjete. Uskoro ćemo jedan takav pododbor da otvorimo u Grubišnom Polju i Obrovcu. Naša ideja i plan je da se pokušamo bolje pozicionirati u urbanim sredinama, tu prvenstveno mislim na gradove u Istri i Dalmaciji, ali i u unutrašnjosti Hrvatske.
Prošle godine izdali tri nova časopisa
Jedan period bili ste na čelu izdavačkog preduzeća Prosvjete. Kakva je izdavačka delatnost društva u ovom trenutku?
Mi smo s obzirom na sve one probleme koje smo imali u prethodnom periodu, što se svakako odrazilo i na same aktivnosti kada je izdavaštvo u pitanju, ipak prošle godine izdali tri nova naslova, uz naravno naše časopise „Bijela pčela“ i „Prosvjeta“. Za ovu godinu smo prijavili deset naslova i nadam se da će većina njih i proći. Svakako da želimo da se naša izdavačka delatnost vrati na one stare staze slave koju smo nekada imali, sa respektabilnim izdanjima koja su pronalazila put do čitalaca. Verujem da ćemo sa dobrom organizacijom i dobrim rukopisima koje dobijamo taj naš cilj i ostvariti.
Kakve su aktivnosti Prosvjetine centralne biblioteke?
Centralna biblioteka je veoma dobro opremljena, mogu da se pohvalim da smo preko konkursa Ministarstva kulture dobili dvesto hiljada kuna za uređivanje biblioteke i velike dvorane koja se nalazi u samoj biblioteci. To se sredstva predviđena za građevinske radove kako bismo osigurali što bolje uslove za očuvanje knjiga, a isto tako i za ljude koji konzumiraju usluge biblioteke. Svake godine obnavljamo fond knjiga, prošle godine smo potrošili dvadesetak hiljada kuna za nove naslove, a isto planiramo i u ovoj godini. Dve stručne osobe su zaposlene u biblioteci i oni pored svog posla vezanog za biblioteku organizuju i promocije knjiga, književne večeri i druge sadržaje.
Kakvo je stanje sa imovinom Prosvjete i da li je vraćena u potpunosti?
Prosvjeta je jedna od retkih institucija Srba u Republici Hrvatskoj koja je uspela da vrati svu imovinu koju je potraživala. Naravno, to je razultat saradnje sa svim ostalim organizacijama sa kojima sarađujemo jer smo našli zajednički jezik i uspeli rešiti taj problem, a to se odnosi pre svega na Srpsko narodno veće i zastupnike SDSS-a koji su uložili maksimalan trud da se taj problem na najbolji mogući način reši. Ta imovina je nama vraćena, ali je vraćena u veoma lošem stanju. Radi se o starim zgradama koje nisu održavane u prethodnom periodu, a još jedan dodatni problem je taj što imamo nelegalne posednike u delu te imovine koja nam je vraćena. Mi smo sad trenutno u sudskom sporu i pokušavamo naći pravi način da te ljude deložiramo iz tih prostora koje koriste bez naše saglasnosti, a paralelno s tim ovaj deo koji je u našem posedu, radi se o jednoj zgradi u Preradovićevoj ulici od oko 700 kvadrata, pravimo projektnu dokumentaciju za njenu obnovu i stavljanje u funkciju. Jednim delom smo već sanirali krov preko kapitalnih investicija SNV-a, a odobreno nam je još milion kuna za najosnovnije popravke te zgrade i isto tako očekujemo neka sredstva od Ministarstva kulture. Ta zgrada je predviđena za potrebe svih pripadnika srpske zajednice ovde na području grada Zagreba i svih srpskih institucija koje imaju potrebe za prostorom. Tamo planiramo da prebacimo i naš pododbor, uredništvo, a imali bismo i adekvatan prostor za druženje kao neki klub tako da sve to ima svoju svrhu i imamo već plan i ideju kako će i u kom pravcu to sve dalje da ide. Što se tiče pomenutog sudskog spora, to je u ovom momentu nezahvalno prognozirati kad bi taj spor mogao biti završen, a isto tako paralelno radimo na izradi idejnog rešenja šta bismo s tim prostorom radili u budućnosti.
Kako ocenjujete stanje kulture među Srbima u Hrvatskoj?
Referišem se na tu činjenicu da je pripadnika srpske zajednice u Republici Hrvatskoj sve manje, pogotovo na područjima gde je Prosvjeta aktivna. Veliki prostor za napredak i za širenje imamo u urbanim sredinama, međutim zbog klime koja vlada u Republici Hrvatskoj mali broj ljudi i pripadnika naše zajednice se opredeljuje da aktivno učestvuje u radu SKD Prosvjete. Što se tiče samih aktivnosti koje se provode u ovim postojećim pododborima u kojima radimo, očuvanje tradicije i običaja je nešto što je na prvom mestu. Međutim, mi svakako insistiramo na tome da damo prostora i pripadnicima naše zajednice koji imaju potrebu da se afirmišu i u drugim vidovima kulture. Vrata Prosvjete su im uvek otvorena i pokušavamo stvoriti prostor da dobiju punu afirmaciju. Takođe, postoji tu i želja da se u okviru Dana srpske kulture koje smo obnovili prošle godine celokupnoj javnosti prikažu sadržaji koji se stvaraju ne samo u Hrvatskoj, nego i u Srbiji, odnosno ono što jeste srpska kultura i mislim da smo na dobrom putu jer prošle godine programi koje smo organizovali bili su dosta zapaženi. Plan je da se Dani srpske kulture prošire i na neke druge sredine, ali i da se poveća i broj samih programa koji će biti prezentovani i mislim da je to pravi put približavanja drugima, odnosno povezivanja ljudi i prostora.
The post Slobodan Živković: „Imovina Prosvjete vraćena u potpunosti“ appeared first on srbi hr.
