Karlovac. Grad smešten na raskrsnici puteva. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu Habsburškom. Osnovan je 13. jula 1579. godine, kao glavna utvrda Vojne krajine. Ostaće upamćeno da su ga Turci opsedali čak sedam puta, ali ga nikada nisu zauzeli. Grad je to na četiri reke, stoga je bio važan i trgovački centar. Karlovac je bio pod vojnom upravom sve do 1776. godine kada ga carica Marija Tereza proglašava slobodnim kraljevskim gradom. Naš najveći naučnik, Nikola Tesla živio je i školovao se u Karlovcu. Pohađao je Carsku i kraljevsku veliku realku, današnju karlovačku Gimnaziju. Svojom lepotom posebno imponuje pravoslavni hram Svetog Nikole, izgrađen davne 1785. godine, u čijoj neposrednoj blizini se nalazi sedište eparhije. Upravo tu počinje priča o Srbima na ovim prostorima i velelepnom hramu koji nije srušen ni u Drugom svetskom ratu.
– Ipak, na žalost, porušen je 1993. godine. Obnovljen je naporima Republike Hrvatske. Pored hrama sada se nalaze i eparhijski objekti i ovde je danas sedište same eparhije. Što se tiče našeg naroda, Srba ipak ima, to su većinom stanovnici koji su ostali, malo je bilo povratka, a većinom je danas starije stanovništvo. Oni žive uglavnom od penzija, dok su, zahvaljujući činjenici da je Hrvatska u Evropskoj uniji, mladi uglavnom krenuli ka zapadu. Odlaze podjednako sa ovog prostora i Srbi i Hrvati. To zabrinjava- zbori vladika episkop Gornjokarlovački Gerasim.
Podseća da je saradnja sa predstavnicima Srba na Karlovačkom području dosta dobra te da oni čine sve što mogu da bi Srbima bilo bolje. Na pitanje šta država Srbija može uraditi kako bi se popravio položaj Srba na Karlovačkom području vladika Gerasim reče da bi država Srbija najpre trebala pomoći sama sebi.
– Bitno je i značajno da se Srbija interesuje za nas, da je zanima kako nam je i kako živimo. Ovde je u februaru mesecu prošle godine boravio i predsednik Republike Srbije. Gospodin Vučić je posetio tada Vrginmost, u Karlovačkoj eparhiji, pa je epilog te posete gradnja pravoslavnog hrama upravo u ovom mestu- priča vladika Gerasim.
Saradnja sa predstavnicima Hrvata na Karlovačkom području je na zadovoljavajućem nivou, dodaje vladika Gerasim. Isto tako i sa Katoličkom crkvom. Ipak povratak oduzete crkvene imovine ide dosta sporo. Kako kaže vladika Gerasim, tim procesom nisu zadovoljni.
Osim Crkve, Srbe na Karlovačkom području okuplja i SKD Prosvjeta pododbor Karlovac. Smešteni su upravo u objektu kojim gazduje Srpska pravoslavna crkva. Ubrajaju se među tri najaktivnija pododbora SKD Prosvjete u Hrvatskoj.
– Prosvjeta je ta koja okuplja, ta koja čuva tradiciju, kulturu i običaje Srba na karlovačkom području,. Srbi se na ovom prostoru trude otrgnuti svoju kulturu od zaborava. Trude se sačuvati svoj identitet. To nije uvek bilo lako. Pogotovo je bilo teško tokom ratnih i prvih poratnih godina. Ljudi uglavnom rade u tvornici oružja u ovom gradu. Srbi, na žalost, ni ovde nisu dovoljno zastupljeni u organima lokalne vlasti- veli prvi čovek karlovačke Prosvjete Milan Lapčić napominjući da Srbi danas u Karlovcu dele sudbinu većinskog hrvatskog stanovništva.
Nekada je na Karlovačkom području živelo gotovo 15 hiljada Srba. Danas čak tri puta manje. Po Lapčićevim rečima, i povratak je zatajio. U rodni Karlovac, s vremena na vreme dođe Stanko Smoljanović. Grad je to u kojem je odrastao i završio školu. Prve novinarske korake napravio je u Radio Karlovcu. I on nam reče da se u ovom prelepom gradu nekada živelo puno veselije.
– Grad je nekada bio prepun. Danas to nije tako. Nekada je samo u srednjoj školi bilo odeljenja od „a“ do „s“. Puno đaka. Srednje škole su specifične bile zato što je ovde bila Jugoturbina. Šumarska škola je bila jedina u ovom delu Hrvatske i BiH. I danas srećem ljude koji su završili Karlovačku šumarsku školu – kaže Smoljanović napominjući da mu je vazduh i danas najlepši upravo u Karlovcu.
I tako je to u Karlovcu danas. Da može bolje – može, rekoše nam svi, da je ovo realnost jeste. Da se nešto menjati mora kako bi se stanovništvo kako srpsko tako i hrvatsko zadržalo na rodnoj grudi– mora. U protivnom, neki drugi Putokazi i jedne i druge odvešće na neko treće mesto. Daleko od rodnog grada na četiri reke.
The post Karlovac: Umeće opstanka u gradu na četiri reke appeared first on srbi hr.
