Josip Caric Petrovic Seanz Pena , Chaco , Rep Argentina “ Augusta 1975 god. August-novembar 1975 god Dio historije emigracije jugoslovenskog porijekla u provinciji Chaco “ Rep. Argentina Opcenito je poznato da je emigracija Jug. porijekla u proslom vijeku pocela naseljavati pojedine drzave Juzne Amerike , kao Cile , Brazil , Argentinu itd,a specijalno u Chaco- Rep. Argentina (o cemu je ovdje rjec). Nasi ljudi su poceli dolaziti u ovu provinciju od 1890 , a postepeni dolazak emigracije bi se dijelio na tri razdoblja. . Prvo od njih pripada od 1890- 1908 godine , kada je mali broj nasih ljudi dosao u kolonijuMergerita Belen , udajenu 25 km od Resistencije koja je I glavni grad ove provincije , medju tim prvim iseljenicima se istice don Jakob Polic , porijeklom iz Gorskog Kotara koji se u istoj koloniji ozenio sa Emilijom Svobod (tekodjer slćnskog porijekla) , u tom braku su odgojili 11djece , (7 muskih i 4 zenskih) . Drugo razdoblje se ubraja izmedju 1908 “ 1918 god. kada je emigracija naseg porijekla , posije dovrsenje zeljeznicke pruge 1912g kroz Chaco, pocela intenzivnije da se naseljava , medju njima koji neselise koloniju Jose Marmol koja je kasnije nazvana Colonija La Montenegrina se isticu prezimena : Kapetinic , Milovic , Sforcan , Micunovic , Kosanovic , Kancelaric, Vukic , Tanasic , Jokanovic I dr. Zona Campo Grande : Petrovic , Marinic , Cerni , Susnica , Grbic, Mrakovic , Stanojevic I dr . Zona Napenay : Kosic, Lulic, Rukavina , Petranovic I dr . Zona Quitilipi : Kanjer , Matkovic , Radic , Borovac , Bariceval, Milovukovic, idr. Zona Machagay : Popovic , Jovanovic , Pavicevic, Roganovic, Tatar , Knaus, Starcevic I dr. Trece razdoblje se ubraja izmedju 1918 “ 1938 godine , zbog poznatih okolnosti neposredno iza prvog svijetskog rata , u Chaco je pocela dolaziti nasa emigracija iz svih krajeva Jugoslavije , pretezno iz Dalmacije i Crne Gore zatim iz Hrvatske , Slavonije , Like , Korduna , Bosne I Hercegovine, Backe , Slavonije , I jedan reduciran broj iz Srbije I Macedonije: ubrajajuci ovo razdoblje kao najbrojnijukoncentraciju emigracije naseg porijekla u Chacu, cija brojka danas izmedju stare emigracije I njihovih potomaka prevazilazi desetine hiljada stanovnika u ovoj provinciji , njihova imena ovdje detaljno je nemoguce navesti , buduci da smo rasporedjeni po svim djelovima Chaca , te ova detaljnost bi nas odvela u zabunu I kompromis. U pocetku dolaska nase emigracije sto su bili skoro 100/100 ledicni ljudi ili oni koji su se nezeljno odvojili od svoje obitelji , poneki su radili kao sumski radnici , a 90/100 su se bavili poljoprivredom sijuci kukuruz , keten, slatki krumpir I ponesto pamuka , sve te sjetve cinjene su na vrlo primitivan nacin , tek od godine 1917 , sjetva pamuka uzela ,e veceg maha dok se konacno nije pretvorila u glavni stub provincijalne ekonomije .
Bez sumlje , prve godine opstanka u Chacu nisu prosle bez niza poteskoca , Chaco, Velikim dijelom pokriveno bogatom I reznovrsnom sumom Cvrnevi Kebrac (Quebracho Colorado), od kojeg se proizvodi specijalni Tanin , jedini na svijetu kojem do danas nema premca , ne naseljeno , bez puteva I saobracajnih sredstava , do tada pod uticajem indijanaca koji iako dotle ukroceni bili su opasnost I zadavali su strah I trepet 1924 godine, jednim svojim pokretom od njihova reonaReduccion del Indios u pravcu za varosi Quitilipi . gdje su u nocnom napadu I u bjegicem stavu familiju Esperanza (talijanskog porijekla) svih petoro na zvijerski nacin likvidirali . Sa svojom ljetnom vrucinom I do 45 gradi , nije uticalo na prilagodnost I poprimanje svega onoga sto se tada ovdje nailazilo , a to je moglo biti prilagodjeno samo onom svijetu i onim ljudima koji su pod pritiskom prilika I vremenskim iskustvom , vec bili odlucni pripremiti za ono sto se u zivotu I pred svijom sudbinom nadje , a to je bila I slucajnost da se potrebe emigracije , prirodna moc ravnog I plodnog chakenjskog tla , poklope sa mudrom I plodonosnom taktikom Arg. vlasti da se u Chaco , do tada zemlja drzavne svojine (razlicito od mnogih drugih provincija) zakonom dodjeli svakoj familiji po 100 , a ledicnom po 50 hektara zemlje uz desetogodisnju odplatu na rate I bez interesa, poslije cega se izdaje Titulo o vlasnistvu , tako da sva tri faktora ujedinjena u jedno I uz podrsku bankovnog kredita od strane narodne banke ucinila su emigraciju prilagodnom cime je dat impulso za stvaranje danasnjeg Chaca. Naseobina Jugoslavenskog porijekla u Chacu u koloniji Jose MarmolColonia la Montenegrina podigla je 1928 god. Prvi Jugoslavenski Dom DURMITOR gdje je uz ostale prostorije adoptirano I odjeljenje za obuku osnovne skole u kojem je I cinjena obuka sa drzavnom nastavom sve do 1950 godina kada je bilo zamjenjeno sa skolom uspostavljenom od strane argentinske vlade u neosrednoj blizini prvobitne skole , ostajuci tako cijelokupna gradjevina svojinom drustvaDURMITOR koje je na zalost I uz udaljenost od 45 km od grada Seanz Rena pretrpjelo svoje nezasluzeno pokleknuce .. Grad Seanz ena centar pamucnog proizvoda za Rep. Argentinu njegov brzi progress se ocituje po tome : Utemeljen je 1912 godine, danas broji 55 hiljada stanovnika , raspolaze sa 1 gimnazijom,1 visom industrialnom I poluteknickom skolom , 3 nocne skole (a nivel gimnazije) , 8 osnovnih sedmorazrednih skola , 2 privatne religiozne skole , drz. Institut tehnologije,5 bankovnih institucija , 5 gospodarskih zadruga , 2 fabrike ulja(pamuka I suncokreta) 8 automobilskih I traltorskih agencija itd. Takodjer je sjedista nasega drustva (kulturno I prosvjetno drustvo uzajamne pomoci) osnovanog 28.7. 1956 god. broji preko 400 aktivnih clanova imade svoju Personeriju Juridiku , radi cas na po jedan cas na mjesnoj radio stanici ? sata svake nedjelje u 7 i ? sati. Njegov upravni odbor je sastavljen kako sljedi :
Josip Caric Petrovic, Marian Vucko, Marian Mikulic I Miroslav Bilcic . Predsjednik, vice, sekretar I blagajnik :Antonio Curcin , Ivan Morvin, Stevan Peulic, Francisko Kambic , Antonio Anic, Petar Raicevic, Aleksandar Caric Petrovic , Drago Raicevic I Martin Gustin . Odbornici , zamjenicii revizori racuna Danasnji upravni odbor sacinjavaju Baldo rustan , Emilio Caric Petrovic, Andreas Micunovic , dr Francisco Zovak, Masan Kapetinic I Marta Kapetinic . Predsjednik ,Vice , sekretar , pro. Blagajnik I Prp : dr. Anastasio Kapetinic , Petar Raicevic, Blazo Micunovic , Mateo Landeka , Miroslav Bilcic, Vladimir Kapetinic , Darinka Nikcevic , Stefania Plantic . Nasu staru emigraciju od koje danas ni u najboljem slucaju ni 15% nalaze se u zivotu a to su osobe izmedju 65 do 80 god, najvise cine zadovoljnim tri .Prvo sto smo uspjeli u ovoj gostoljubivoj zemlji I novoj nam domovini Argentini ucestvovati u njenom opcem progresu , proucivsi tako I nas ekonomski problem . Drugo sto smo uspjeli nasim potomcima ( nasoj djeci “ argentincima ) dati mogucnost za studije I uspostavu boljeg zivota nego smo to mi pod drugim prilikama mogli imati ili zahtijevati te danas medju njima vidimo :
nastavnike, profesore , doktore prava I medicine , apotekare , industrijalce I preduzetnike. TreceI najglavnije sto zadaci na socijalnom I drustvenom polju automaticno prelaze u ruke naseg mladjeg narastaja, kod cega primjer daje danasnja uprava naseg drustva u kojem sa povjerenjem u danasnjici ,a u njihovim nasljednicima I sutrasnjici gledamo vjecitu pomostnicu izmedju emigracije naseg porijekla I stare nam domovine kao I podrzavanje I poboljsavanje vec postojecih prijateljskih odnosa izmedju dvije prijateljske zemlje Rep.Argentine I Rep. Jugoslavije . Presidencia Roque Sanz Pena , Chaco , Rep Argentina , Novembre de 1975 Josip Caric Petrovic Chacabuco No 177.
