U dve bečke škole BHS je od ove godine redovan predmet, kao drugi strani jezik. Ovogodišnja generacija bečkih gimnazijalaca moći će tako za četiri godine taj jezik da izabere i kao predmet iz kojeg će da maturira.
Kako objašnjava Simone Kercendorfer, profesorka koja je za projekat nastave bosansko-hrvatsko-srpskog zadužena u gimnaziji u petnaestom bečkom okrugu, nastavu će, po mogućnosti, držati izvorni govornici, a na nastavi će se voditi računa o tri varijante jezika – bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj – pri čemu će se u okviru srpske varijante podučavati i ćirilično pismo.
Generalno, fokus projekta je, kako se navodi, dočaravanje jezičke raznovrsnosti Evrope, dok će za đake poreklom iz bivše Jugoslavije učenje maternjeg jezika odigrati i važnu ulogu pri njihovoj integraciji u austrijsko društvo, objašnjava Simone Kercendorfer.
Primećujemo da su deca iz bivše Jugoslavije nesigurna kada se koriste maternjim jezikom, iz jednostavnog razloga jer ga dovoljno ne poznaju. Kada nauče gramatiku, sintaksu i stilska pravila, postaće sigurniji, a ta sigurnost će učvrstiti i njihov identitet. To će im ojačati samopouzdanje, a iz tog samopouzdanja, znajući dakle ko su i odakle potiču, oni će lakše i bolje učiti i nemački jezik. Jednostavno, biće svesniji bogatstva koje poseduju odrastajući višejezično, tvrdi Kercendorfer.
Maternji jezik – podsticaj integraciji
Ovo podsticanje multikulturalnih sposobnosti, kao i jačanje svesti o pozitivnim potencijalima višejezičnosti, ima, međutim, i ekonomsku dimenziju i nije slučajno da je jedna od škola koje su nosioci probnog projekta, gimnazija sa ekonomskim usmerenjem. Nedavno je upravo tamo održana i manifestacija pod nazivom Sag`s multi u slobodnom prevodu Reci to višejezično.
Radi se o takmičenju u kojem su đaci, vežbajući javni nastup, odmeravali sposobnosti u držanju govora na dva jezika – na nemačkom i na dotičnom maternjem. Ta manifestacija može da se opiše i kao marketinški potez kojim se ukazuje na potencijale multikulturalnog društva, kaže Georg Kraft-Kinzc porptarol udruženja Privreda za integraciju, koje je to takmičenje organizovalo i koje uveliko podržava i integraciju bosansko-hrvatsko-srpskog u austrijsko školstvo.
U moje vreme učili smo samo engleski ili francuski, a danas imamo decu koja govore tri do četiri jezika i to su jezici koji nam trebaju, jer se svet jedostavno mijenja. To su azijski jezici, jezici istočne i jugoistočne Evrope, to su jezici zemalja sa kojima Austrija posluje i sarađuje i sa kojima tu saradnju želi da proširi. Potpuno sam siguran da će projekti poput ovog i integracija tih jezika u austrijsko školstvo ojačati Austriju i Beč i na privrednom polju, kaže Kraft-Kinc.
Uskoro i turski kao strani jezik?
Ali, višejezičnost u globalnom društvu nosi i opasnosti, i to uvek onda kada se integracija o kojoj se u Austriji tako mnogo govori, pretvara u asimilaciju, objašnjava psihološkinja Elmedina čizmić. Da, često se umesto integracije dešava asimilacija i to onda kada osoba koja dolazi sa strane gubi vrednosti i načela koja donese sa sobom, i preuzima previše tih ponuđenih formi koje nudi nova država. Tada dobijamo neku poluformiranu osobu i to naravno nije dobro za dalji razvoj te ličnosti. Ako osoba ne poznaje svoj identitet i identitet svojih roditelja, ne može upoznati ni identitete drugih ljudi. Ako dete ne poznaje svoj jezik, pravilno gramatički, kako će upoznati druge jezike? Zato je jako bitno da dete na vreme dobije tu formu svog identiteta i svog maternjeg jezika, objašnjava Elmedina čizmić, magistarka psihologije poreklom iz Zenice. Ona tvrdi da bi, shodno tome, bili poželjni i kursevi bosansko-hrvatsko-srpskog za roditelje koji duže žive u Austriji kako bi i oni svojoj djeci ispravno umeli da prenesu te, za zdrav razvoj osobe, jako bitne informacije.
Nastava bosansko-hrvatsko-srpskog u dve bečke škole počeće sa novom školskom godinom, a tim povodom sve se učestalije raspravlja i o mogućnostima uvođenje turskog jezika kao drugog stranog jezika na austrijskim školama. Za razliku od BHS, turski jezik je, međutim, znatno ozbiljnije političko pitanje, kako se nedavno moglo čuti iz Ministarstava obrazovanja, pa će se o njemu, očigledno, još raspravljati.
