Vukovar – grad bez radnih mjesta i investicija. U dijaspori već živi gotovo cijela jedna Hrvatska. Iseljenici bi mogli pomoći.
‘Samo devizne doznake Hrvata izvan Hrvatske na godišnjoj razini su preko jedne milijarde. A gdje je tu promet nekretnina, prihodi od turizma…’, kazao je Nevenko Herceg, predsjednik Savjeta Vlade RH za iseljenike.
Na sjednici vladinog Savjeta za Hrvate izvan domovine – jasna poruka.
‘Direktni letovi s Amerikom. Mi gubimo 1-2 milijarde dolara godišnje zato što ih nemamo’, kaže Nenad Bach, predstavnik iseljenika iz SAD-a.
Traže i jednostavnije uvjete ulaganja, ukidanje dvostrukog oporezivanja, elektronsko glasovanje i više zastupnika u Saboru.
‘Nekad je to bilo 12 zastupnika, sad je tri. Ne mora biti 12, ali nekih 7-8’, kaže Herceg.
Prvi put sjednici je nazočio i premijer Andrej Plenković.
‘Premali je broj onih koji glasuju u odnosu na one koji žive u inozemstvu. Tako da ćemo morati u budućnosti razmisliti o tehnološkim rješenjima koja postoje u drugim zemljama’, kazao je Plenković.
Govorilo se i o drugim problemima.
‘Pitanje udžbenika, pitanje obrazovanja, nastavnog kadra, pitanje katedre za hrvatski jezik…’, istaknuo je Slaven Bačić, predstavnik hrvatske manjine u Vojvodini.
‘Jedan radikalan pristup kada su hrvatski branitelji pripadnici Hrvatskog Vijeća obrane u BiH u pitanju’, kazao je predstavnik Hrvata iz BiH Vlado Džoić.
Susret i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović koja je s predstavnicima iz Kanade Vukovaru donijela više od milijun kuna za Vodotoranj.
‘Simbol je našeg zajedništva i želim da tako i ostane, kao simbol zajedništva nas u Hrvatskoj. Da se prestanemo dijeliti po ideološkim pitanjima i da to isto tako bude i simbol zajedništva i domovinske, iseljene Hrvatske’, naglasila je Predsjednika.
Iseljenu Hrvatsku Predsjednica je pozvala da se vrati u domovinu.
Imaju volju investirati u domovinu, ali…
Hrvatski iseljenici i njihovi potomci imaju kapital, poznanstva, a i volju investirati u gospodarstvo. Što ih priječi da to učine za Dnevnik Nove TV je pojasnio Ivan Grbešić, predstavnik iseljenika iz Kanade.
‘Priječe ih komplikacije pri investicijama. Treba pojednostaviti proces za investicije, što znači da ljudi koji investiraju, prije nego dolaze, moraju znati što se od njih očekuje. Tako da jednom kad dođu tu u Hrvatsku da nema prepreka, da nema iznenađenja’.
Govorite o propisima koji se mijenjaju?
‘Govorimo o propisima, dozvolama, o očekivanjima ljudi na državnoj i lokalnoj razini. Kod nas u Kanadi su procesi puno jednostavniji. Tvrtka se može otvoriti u roku minute za vrlo mali trošak. A u Hrvatskoj je to već neka procedura i sad to objasniti našim stranim ulagačima… To je već nešto posebno. Mislimo da bi bilo vrlo korektno i važno da se stvori jedan ured koji bi pojednostavio proceduru, tako da, kad pošaljemo strane ulagače, da mogu doći u taj ured, da mogu razgovarati s ljudima i znati točno što je potrebno i kako doći cilja da ostvarimo to što želimo, a to je dovesti biznis u Hrvatsku’.
Danas se Savjet sastao po treći put do sada, u proteklih nekoliko godina nije mnogo toga učinjeno. Jeste li čuli neka obećanja i zašto ovoga puta vjerovati?
‘Nadamo se da će se vratiti povjerenje hrvatskom narodu. Jutros je došao premijer, što je vrlo značajno, a večeras nam se pridružila i Predsjednica, koja je došla pozdraviti cijelu našu Skupštinu. Ja mislim da to šalje jedan signal da imamo jedan potencijal u inozemstvu koji nije iskorišten već dugo vremena i ja mislim da su oni svojim prisustvom pokazali da je to njima važno’.
G. Grbešić, hoćete li se Vi vratiti u Hrvatsku?
‘Nikad čovjek ne zna. Ja bih se rado vratio, imam suprugu i četvero djece u Kanadi, živimo lijepo, imam svoj posao i imamo svoj život. Ljudi su vrlo negativni u Hrvatskoj. U Hrvatskoj imamo prirodne ljepote i imamo stvari koje stvarno nema nigdje na svijetu. Ljudi su dosta negativni, ali tu se treba malo usavršiti i uvesti malo reda i sistem gdje ljudi znaju što očekivati’.
Izvor: Dnevnik.hr
