Radomir Šušljik već dve decenije živi u Australiji. Ovaj porodični čovek pogođn je restriktivnim merama Federalne vlade još u prvom talasu, kad su zatvoreni svi ugostiteljski objekti.
Radomir je, naime, kao dugogodišnji radnik u ovoj industriji ostao – bez posla.
– Kao i svi moji sunarodnici i ja sam nespremno doćekao novonastalo stanje. Ova situacija ima naročito negativan uticaj na turizam i ugostiteljstvo. Kao neko ko je 20 godina u ovoj industriji i te kako sam osetio posledice. Vladina mera o zatvaranju klubova, pabova i restorana uticala je da ostanem bez posla, kao i još hiljade ljudi iz ove industrije.
Smatra da su za sada vladine mere nedovoljne.
– Nadam se da će nam banke uz pomoć države pomoći tako što će „zamrznuti“ stambene kredite na period dok smo bez posla i dok ova situacija ne prođe – očekuje Radomir Šušljik.
Чланак „Zamrznite“ kredite се појављује прво на Vesti online.
J. GajeskovDeo vernika u Liverpulu
Srpska pravoslavna crkva i vernici širom Australije, u četvrtak 7. jula, svečano su obeležili veliki hrišćanski praznik Ivanjdan, rođenje svetog Jovana Preteče i krstitelja Isusa Hrista.
Kao što je poznato, uz Hristovo i Bogorodičino, to je jedno od tri sveta rođenja koje praznuje Crkva.
Prema hrišćanskoj legendi, sveti Jovan je krstio Isusa Hrista u reci Jordan. Srbi ga posebno poštuju i kao zaštitnika kumstva i pobratimstva.
Svečano je bilo i u hramu Svetog apostola i jevanđeliste Luke u sidnejskom Liverpulu, gde je liturgiju služio i vernike pričestio prota Aleksandar Miluinović, a odgovarali pojci za pevnicom.
Bez obzira što je bio radni dan, liturgiji je prisustvovao lep broj vernika, uključujući decu i mlade, imajući u vidu da su trenutno na školskom raspustu.
Pred početak verskog dela, imali smo priliku da prisustvujemo još jednom lepom običaju – unošenje bebe posle 40 dana prvi put u hram.
Bio je to Vasilije Marković, sa majkom Mari..
Veličanstvenim muziciranjem tri hora, koji su u sidnejskoj Lazarici proizvodili prave nebeske zvuke, proslavljena je slava hora te crkve, njihovog zaštitnika – Svetog Jovana Zlatoustog. Slavljenicima su se pridružili prijateljski ruski i škotski hor, koji su publiku na kraju počastili zajedničkom pesmom sa horom srpske crkve u Aleksandriji. Bio je to uistinu nesvakidašnji doživljaj koji će ostati u pamćenju po izvanredno izvedenim interpretacijama.
Proslava je započela u hramu, osvećenjem slavskog znamenja od strane Njegovog preosveštenstva vladike Siluana i čestitanjem slavarima za koje je rekao da dugo vremena svojim pevanjem obogaćuju ne samo svoju parohiju, već i celu mitropoliju na okupljanjima koja proslavljaju istinu Božiju.
– Crkva Hristova pored besede propoveda istinu i preko svojih fresaka i preko pevanja, kako je govorio Sveti Zlatousti. Hor sa svojim pevanjem vrši i jednu misiju u životu crkve i svojim pevanjem nadoziđuje Svetu Crkvu. Jovan Zlatousti još kaže i da je čove..
Divno veče u Brajtonu, gde je u lepo uređenom prostoru Jailhouse Pizza organizovano druženje u čast najmlađih fudbalera Brajton Iglsa.
Danas je u Srpskoj pravoslavnoj crkvi najveće hodočašće ka Ostroškom manastiru. Pa, zašto, bolan? Zato što se tu dešavaju iscelenja. Isceliti znači napraviti ponova celim. Za to se molimo Bogu na liturgiji da nam sačuva vladiku – cjela (čitava), česna, zdrava…. Jer kad se mi prepiremo, u običnom životu kažemo jedan drugom: „Jesi li ti čitav? Šta je sa tobom?“
Znači, bolestan nije čitav. Ali Bog molitvama Sveca Vasilija isceli mnoge. To svi Srbi i mnogi, mnogi drugi znaju.
Pre dve godine, a i ranije, bivao sam u Ostrogu. Naroda dolazi iz svih krajeva Zemlje. Da, veliko slovo „z“, jer se misli na celu zemaljsku kuglu. Stalno prolaze peške kroz imanje donjeg manastira i idu pravo gore uz brdo nadase – znači velika uzbrdica i idu sa voljom i verom da se mole kod Sveca.
O Svetom Vasiliju Ostroškom čudotvorcu ima svugde da se pročita kao velikom ugodniku Božijem, ne treba ni da upućujem, to svi znaju.
A šta je to čudo Božije? To je natprirodni akt volje Božije. Dakle, Bog nam se smiluje i..
Imali su Beli orlovi plasman u veliko finale Druge Premijer lige Kanbere nadohvat ruke, ali su najpre u pretposlednjem minutu drugog produžetka primili gol za 2:2, a zatim sa penala nisu imali sreće da eliminišu O’Konor Najtse. Na kraju, 4:5 za hrvatski tim koji se tako direktno plasirao u borbu za šampionski pehar, dok će Orlovi morati na popravni.
Zahvaljujući sistemu takmičenja, ekipa trenera Grema Plata imaće priliku da iduće subote protiv ekipe Australijskog Nacionalnog Univerziteta ipak izbori plasman u završni meč sezone, gde ih ponovo čekaju veliki rivali Najtsi, samo ovaj put na njihovom terenu u Dikinu.
A sve je minule nedelje krenulo na vodenicu srpskog tima. Na domaćem terenu u Vodenu, Bele orlove je u vođstvo doveo Ohajo Asikija, golom u 50. minutu. Međutim, devet minuta kasnije izjednačio je Jadrić i do kraja susreta rezultat se nije menjao.
Neizvesnost se prenela u produžetke, u kojima su ponovo bolje počeli igrači našeg tima. Kad je u 112. minutu Dejvid Kemp doveo Orl..
pixabay.com
Kvinslend se pridružio Viktoriji u ukidanju mandata za vakcinaciju protiv kovida za nastavnike javnih škola (treći semestar). Obavezna imunizacija ostaje na snazi za radnike u zdravstvenim i ustanovama za brigu o starima i invalidima.
Premijerka Kvinslenda, Anastasija Palaščuk, objavila je odluku da od četvrtka stanovnicima države više neće biti potrebna vakcinacija kako bi radili u školama, vrtićima, zatvorima i aerodromima, ili da bi posećivali zatvore, ustanove za negu starijih i invalide.
– Danas objavljujem, uz savet glavnog zdravstvenog službenika, da ukidamo neka od poslednjih preostalih ograničenja zbog korone – rekla je premijerka.
Međutim, Palaščuk je dodala da će pojedinačnim poslodavcima i dalje biti dozvoljeno da nastave s obaveznom vakcinacijom u školama, dnevnim boravcima, zatvorima i aerodromima.
Napomenula je da će obavezna imunizacija ostati na snazi za radnike u zdravstvenim i ustanovama za brigu o starima i invalidima.
Kvinslend će takođe ukinu..
Vesti
Banka državnih rezervi (RBA), kao što se očekivalo, povećala je kamatne stope za 50 procentnih poena, podižući stopu gotovine na 0,85%, znatno iznad očekivanja većine ekonomista.
Ukoliko banke u potpunosti prenesu ovaj novitet, to će dovesti do uvećanja mesečnih rata građana za 133 dolara, ako su uzeli kredit od 500.000 dolara na 25 godina, odnosno za 265 dolara ako kredit iznosi milion. Podsećamo, početkom maja RBA je podigla zvaničnu stopu gotovine za 25 procentnih poena na 0,35% sa istorijskih 0,1%.
To je bilo prvo povećanje u poslednjih 11 godina, od novembra 2010, a predviđa se da bi stopa mogla da dostigne 2,5% do kraja 2023. U tom slučaju, mesečne otplate za kredit od 500.000 dolara uvećale bi se za 652 dolara! Državni blagajnik, Džim Čalmers, poručuje da je ovo težak dan, posebno za vlasnike kuća s velikim hipotekama.
– Samo zato što se očekivalo da će kamatne stope porasti, to ne olakšava vlasnicima kuća koji moraju da pronađu novac za servisiranje hipoteka...
Sledbenici ravnogorskog pokreta i četničkih ideja okupili su se u nedelju u hramu Svetog kralja Stefana Dečanskog u Karum Daunsu i obeležili Nikoljadan – krsnu slavu generala Draže Mihalovića.
Obred osvećenja slavskog kolača služio je mesni paroh jerej Bojan Vlajić, nakon čega su prisutni ispred spomenika Draže Mihajlovića obavili tradicionalno postrojavanje pobornika Ravnogorskog pokreta i polaganje cveća.
Prisutni su iskoristili i priliku za grupno fotografisanje kao uspomenu na obeležavanje važnog dana u radu Ravnogorske organizacije u Viktoriji.
Kasnije se prešlo i u prostorije Srpskog nacionalog centra „Draža Mihailović“, gde su svi bili posluženi slavskim ručckom. Domaćin ovogodišnje Čičine slave bio je Borislav Popović.
Чланак Ravnogorci na Čičinoj slavi се појављује прво на Vesti online.
Mnogobrojni posetioci koji su uživali u narodnim igrama i tradicionalnim narodnim nošnjama, slažu se u oceni da je folklorni klub Drina iz Brizbejna organizovao odlično druženje u subotu 22. oktobra u Srpskom centru u Vilavongu.
Te večeri u najvećem srpskom domu u glavnom gradu Kvinslenda nastupile su četiri grupe Drine, kao i brojni gosti, koji su uveličali proslavu četiri godine postojanja ovog ansambla.
– Nastupili su Morava iz Brizbejna, Kosovski božuri, KZD Mlado srce i Dunav – Srpska kulturna akademija iz Gold Kousta. Naravno, i mi kao domaćini – kaže za “Vesti“ Daria Koščica, koreograf i osnivač Drine.
Morava iz Brizbejna
Morava iz Brizbejna – drugi ansambl
Kosovski božuri – mala grupa
KUD Malo srce
Drina je za četiri godine narasla toliko da danas ima četiri folklorne grupe.
– U poslednja dva meseca smo formirali četvrtu grupu. Zovu se Mališani, imaju od četiri do šest godina, i imali su prvi nastup sa Folklornim zabavištem. Mala grupa se predstavila igrama iz Srbije, dok je..