Nakon osveštenja slavskog kolača sveštenika iz opštine Trpinja započeo je svečani program. Prvo su nastupila deca iz vrtića „Liliput-Trpinja“ s pesmom „Vidovdan“. Nakon toga obratio se predsednik opštinskog Veća opštine Trpinja Nikola Lazić koji je podržao saradnju institucija i organizacija na području opštine.
U svom obraćanju okuplјenima načelnik opštine Trpinja Miroslav Palić istakao je brigu zbog odlaska mladih u inostranstvo, ali i rekao kako to nije problem samo lokalnih vlasti, već da je to državni problem.
– Najvažnija investicija u narednom periodu u opštini Trpinja je izgradnja dva vrtića, jedan u Boboti, jedan u Trpinji, a u planu je i u Bršadinu. Komunalno preduzeće slavi dvadeset godina postojanja. Iako su predvideli da će opstati šest meseci, traje i širi se još i danas. Na polјu održavanja komunalne infrastrukture napravili smo ono što je bilo planirano – kaže načelnik u svom obraćanju.
Glavni prioriteti vrtići i reciklažno dvorište
Istakao je da su postigli sve zacr..
Čin osvećenja slavskog kolača povodom krsne slave VSNM grada Vukovara izvršili su paroh borovonaseljski protojerej-stavrofor Slobodan Blažić, paroh sotinski protojerej Miladin Spasojević i paroh druge vukovarske parohije jerej Vukašin Cvetojević.
Nakon osvećenja okupljenim gostima i većnicima obratila se predsednica vukovarskog VSNM-a Mirjana Oreščanin koja je podsetila na aktivnosti koje je ovo Veće imalo između dve krsne slave.
– Pored tradicionalnih aktivnosti koje godinama održavamo uveli smo i dosta novih i mislim da smo zaista vredno radili cele ove godine. Godinu smo započeli podelom paketića svim osnovnoškolcima koji nastavu pohađaju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu u gradu Vukovaru, a u tu akciju smo uključili i decu koja pohađaju vrtić. U saradnji sa našim prijateljima i pobratimima iz Sombora iz Zavičajnog udruženja Srba „Korijeni“, ovde u Borovu Naselju u Parohijskom domu, održali smo radionicu kaligrafije koja je imala izuzetan uspeh i odjek među školskom decom. Kumo..
Brankove dane godinama organizuje druga vukovarska parohija u čast pesnika Branka Radičevića koji je u svojim mladim danima često boravio u majčinom rodnom gradu Vukovaru i tu ostavio neizbrisiv trag.
– Branko Radičević je pesnik koji je kratko živeo i pisao. Ima pesnika koji su ostavili veći opus pesama iza sebe, ali je Branko Radičević značajan za Vukovar jer je njegova majka bila iz Vukovara, a i on je sam dolazio ovde na dobru vodu i stvarao neke od svojih pesama – rekao je paroh Druge parohije vukovarske jerej Vukašin Cvetojević.
Osim ove vukovarske, postoji još ovakvih manifestacija i udruženja posvećenih prerano preminulom pesniku.
– Postoji „Brankovo kolo“ u Sremskim Karlovcima, takođe i mnoga kulturno-umetnička udruženja posvećena Radičeviću. Pošto je rođen u Slavonskom Brodu, tamo postoji spomen ploča. Kulturno umetničko društvo „Branko Radičević“ iz Niša je gostovalo prethodnih godina na Brankovim danima, a bila je saradnja s „Brankovim kolom“ iz Sremskih Karlovaca koji s..
U četvrtak 18. oktobra dvanaest pobednika sa lokalnih fišijada te tri fiš majstora sa prošlogodišnjeg kupa ZVO-a ukrstili su kotliće u gastronomskom nadmetanju kojeg mnogi nazivaju „fišijada svih fišijada“.
– U našoj županiji smatra se da su to najbolji fiš majsori koji su pobedili na lokalnim fišijadama,a prema odluci žirija. Danas se pored pobednika na našim fišijadama takmiče i predstavnik iz Baranje i prva tri mesta sa prošlogodišnjeg kupa, tako da imao 15 tamičara. Na našem području kuvanje fiša je tradicija i svi vole da se nadmeću i dokazuju te kako su gotovo sva mesta imala svoje fišijade odlučili smo pre 6 godina da u Vukovaru organizujemo kup šampiona – ispričao nam je Rajko Lukić.
Riblji paprikaš ili fiš je prema sastojcima veoma jednostavno jelo, međutim dobar fiš ne može da skuva svako. Pitali smo prošlogodišnjeg pobednika koji je do sada već dva puta osvojio Kup šampiona Momčila Đurkovića iz Kneževih Vinograda šta je potrebno da bi se od nekoliko sastojaka u kotliću sku..
Učesnici, među kojima su bili akademski i afirmisani amaterski slikari, studenti likovnih akademija te učenici osnovnih i srednjih škola su se potrudili da tokom trajanja kolonije u umetničkom fondu ostave reprezentativne radove.
Prvog dana kolonije organizovan je i okrugli stol na temu „Slikarstvo Bele Čikoš Sesija”, na kojem je o njegovom umetničkom radu govorila vršiteljka dužnosti direktora Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku Kristina D. Vetengl i muzejski pedagog Josipa Stojanović.
Nakon što je predsednik pododbora iz Darde Mirko Marković zvanično otvorio rad ove kolonije učesnici su mogli da pogledaju i izložbu slika sa prijašnjeg, četrnaestog, saziva o kojoj je govorio prof. Pero Matić. Stihove „Naš stari dome“ Alekse Šantića govorila je Ljeposava Grubor.
Tokom dva dana predanog umetničkog rada nastalo je preko četrdeset dela, čime je veliki fundus obogaćen novim radovima.
The post Međunarodna likovna kolonija “Đola 2018“ u Dardi appeared first on srbi hr.
Zašto se nakon toliko godina ponovo pokreće pitanje procesuiranja ratnih zločina u Vukovaru? Kakvi su po vašem mišljenju motivi u pozadini?
– Pitanje da li se država dovoljno bavi borbom protiv kriminala i procesuiranjem kaznenih dela svih vrsta je potpuno legitimno postavljati. Mogu da shvatim da ljudi u Vukovaru osećaju da broj onih koji su procesuirani, a odgovorni su za ratne zločine nije dovoljan. Međutim, razloge za ovakvu reakciju ne mogu da vidim kao brigu za funkcionisanje države. Mislim da je u stvari u pitanju jedan od oblika desnog udara na Plenkovića i vrh HDZ-a. Naime, očigledno je da na političkoj sceni dolazi do nekih promena. Levica i liberalne stranke su, vidljivo je, u određenoj defanzivi, u jednoj krizi, a premijer Plenković pokušava da HDZ pozicionira kao jednu modernu centristički orijentisanu stranku koja bi se rešila balasta ekstremne nacionalističke desnice i svega onoga što je, pogotovo za vreme Tomislava Karamarka, u HDZ-u stvoreno. Ta ekstremna desnica unut..
Na spomeniku se nalaze imena oko 150 žrtava, stanovnika sela Polače, koji su stradali za vreme Drugog svetskog rata. Grafit mržnje, prema rečima meštana sela Polače, jasna je poruka pred predstojeći pravoslavni Božić.
– Neko je to ispisao prošlu noć, tako da nikoga nismo mogli ni videti. Žalosno je što se takve stvari rade, ali to nam je, valjda, čestitka svima za Božić. Nije problem samo proslednji rat, sada su krivci i oni koji su stradali i u Drugom svetskom ratu. Ako budemo obrisali grafit, možda će sledeći put i srušiti spomenik. Jadno, ali je to realno stanje o dobrodošlici Srbima u Hrvatskoj – kaže jedan od stanovnika Polače.
U selu Polača žive srpski povratnici koje je ovaj vandalski čin vidno uznemirio, naročito što se sve desilo u vreme priprema za proslavu predstojećeg Božića pa je radost praznika zamenio strah zbog ovog vandalskog čina.
Spomenik u Polači nalazi se neposredno uz magistralni put koji od Knina vodi ka Splitu, a podignut je 1963. godine u znak sećanja na 237..
Hrvatska je, a s njom i svi mi, već pet godina u Evropskoj uniji. Za privilegiju da postane njen član morala je da prođe kroz mukotrpne pristupne pregovore pune raznih usklađivanja, dorađivanja i uslovljavanja, a sve to vreme njenim građanima Evropska unija propagirana je kao idealno uređeno društvo u kom sve besprekorno funkcioniše i čiji su zakoni ništa manje nego savršeni.
Pet godina je prošlo i to je bio sasvim dovoljan vremenski period u kom smo mogli da se uverimo da Evropska unija ni iz daleka ne liči na raj kakvim su nam ga predstavljali u vreme kada nismo bili njeni građani. Čak šta više, po mnogim pitanjima pokazuje neverovatnu količinu slabosti. Uzmimo za primer nedorečenu i lošu spoljnu politiku spram Rusije, podanički odnos spram Amerike ili pitanje izbeglica i migranata iz Sirije i drugih arapskih zemalja koji su nahrupili na njene granice.
Euforija, ako je uopšte i bilo, u Hrvatskoj je brzo splasnula i ovih pet godina smo svedoci da Evropska unija ne samo da nam nije d..
Druga po redu izložba „Baranjska už’na“ bila je jedinstvena prilika da uživa i „oko i nepce“ posetiocima kojima je već na prvi pogled bilo jasno da članice ovog udruženja rade odličnu stvar. „Sretne i spretne“ žene odlučile su da predstave gastronomiju ne samo svoga sela već i celog svog kraja.
Kao i prve godine mesto zbivanja bila je etno kuća „Sanja“ koja se nalazi na samom rubu Jagodnjaka. Za ulaznicu po skromnoj ceni moglo se bez ikakvog ograničenja probati sve što je izloženo, a sokovi su bili besplatni. Sem posetilaca iz Baranje ova atraktivna izložba privukla je i ljude iz Osijeka, Valpova, Sombora, ali i nekoliko predstavnica sličnih prijateljskih udruženja sa kojima ¨Sretne i spretne¨ sarađuju.
Izložbu je otvorila predsednica udruženja Radmila Dvornić Stojković koja je istakla da je udruženje mlado, ali da su žene koje su u njega učlanjene pune ideja i planova i da se nadaju da će ih uspešno i realizovati.
– Svima je jasno da su ove žene i pored svojih svakodnevnih poslova ..
Na dodeli stipendija SPD-a „Privrednik“, u okviru koje je ukupno 63 studenta i učenika iz svih krajeva Republike Hrvatske primilo novčanu pomoć, najviše je bilo studenata iz siromašnijih i slabije razvijenih krajeva države. Studenti su iz fonda „Vladimir Matijević“ dobili stipendije u iznosu od 800 kuna mesečno, a učenici 400. Odličnim studentima dodeljene su stipendije iz fonda „Ivana Vujnović“ u iznosu od 1000 kuna mesečno.
– Radi se o tradicionalnom godišnjem okupljanju na koje dolazi veliki broj mladih ljudi, sadašnjih i bivših uspešnih učenika i studenata. Oni svojim radom i zalaganjem pokušavaju da održe srpsku zajednicu na najvećem mogućem nivou negujući srpski identitet i kulturu – priča predsednik upravnog odbora Srpskog privrednog društva „Privrednik“ iz Zagreba Dušan Cvetanović.
Tradicija duža od 120 godina
Predsednik ovog društva Nikola Lunić u svom obraćanju okupljenima istakao je da su najveći donatori sredstava Republika Srbija, Srpsko narodno veće, Srpska pravoslavna ..