DOSIJE Dragana Vasiljkovića

Najbliži saradnik Dragana Vasiljkovića priča o danima koje je proveo sa njim opisujući kako je ovaj bivši oficir australijske vojske postao srpski ratni heroj koji je osvajao gradove bez ijednog ispaljenog metka, ali i ženska srca, zbog čega je i dobio nadimak Lorens od BalkanaKapetana Dragana oduvek su pratili...
Za mnoge ljude poseta Albaniji zvuci kao "cista egzotika", put u nedovoljno istraženo podrucje, gde, kako kažu upuceni, nema šta da se vidi, pa i kada je rec o samoj prestonici - Tirani. Ne ocekujuci ništa interesantno u gradu koji broji jedva milion stanovnika vecina ce se iznenaditi, jer,...

KAKO JE AGIM POSTAO HENRI

Traži li se to od Srbije da se navikne na ideju i praksu dvostrukih aršina? Ili se Srbija i dalje tretira kao stari tip države, zemlja izvan postmodernog kontinenta Evropečak bi i Šekspir bio u neprilici da je morao da opisuje ironiju hapšenja i puštanja Agima čekua u Bugarskoj,...
Kulenijada je ove godine donela četrnaest zlatnih medalja, 61 srebro i 40 bronzi što je rezime ove opštinske manifestacije koja se ubraja u jedno od respektabilnijih ocenjivanja baranjske delicije. Od mogućih 100, najbolji kulen osvojio je čak 94,4 boda što je mladom pobedniku Marku Spajiću podsticaj za dalje bavljenje proizvodnjom kulena. – Ovo mi je prva pobeda na nekoj kulenijadi i presrećan sam zbog toga. Proizvodnjom kulena bavim se tek nekoliko godina i želim da je povećam. Trenutno kulen izrađujem samo za vlastite potrebe – rekao je ovogodišnji šampion. Zbog datuma slabiji kvalitet Kulenijada u Jagodnjaku tradicionalno se održava na pravoslavni praznik Spasovdan koji je ove godine proslavljen 17. maja. Značilo je to da je kulen ocenjivan čak 20 dana ranije u odnosu na prošlogodišnju manifestaciju. Time je znato skraćen period zrenja kulena. – Uzorci su ocenjivani 14. i 15. maja što je gotovo mesec dana ranije nego što je potrebno za zrenje kulena. To je rezultiralo malo slabi..
O svim dešavanjima oko popisa 2011. godine, mogla bi se napraviti obimna studija pod imenom Hronika najavljene krađePOPISNA KRAđA Na popisima koji se održavaju u nedemokratskim državama, gdje se sprovodi diskriminacija i pokušaj prisilne asimilacije cijelog jednog naroda, kao što je slučaj u Crnoj Gori sa srpskim narodom, najvažnija...
Fond Princeza Olivera 30. septembra 2010.g. promocijom svog novog izdanja - knjige Kneginja Olivera, put ružama posut, zatvorio je manifestaciju Mesec srpske kulture u Budimpešti i Sentandreji . Organizator ovog kulturnog događaja bio je Kulturni i dokumentacioni centar Srba u Mađarskoj, u saradnji sa Crkvenom opštinom u Budimpešti,...

VERA MARJANOVIĆ

Ovi Srbi su u koalicji sa Haradinajem. Troje od njih su ministri u vladi nezavisne države Kosovo. Kako reče predsjednik Vučić, Srpska lista je sama donijela tu odluku. The post VERA MARJANOVIĆ appeared first on .
časopis Svet Evrope objavio je da je "ustaški logor Jasenovac kojim je upravljao je fra Filipović-Majstorović, katolički prelat u nacističkoj marionetskoj NDH bio treći najveći i verovatno najsvirepiji logor za istrebljenje u Drugom svetskom ratu".U iscrpnom osvrtu pod naslovom "Jasenovac-holokaust koji je podstaknut od Vatikana"...

ŠPIJUNA IZDALE KOLEGE

Protojerej Velibor DŽomić, paroh podgorički i član Pravnog saveta Mitropolije crnogorsko-primorske, komentarišući za "Vesti" priču o haškom obaveštajcu u Ostrogu tvrdi da su Mitropolija i vladika Amfilohije bili obavešteni i tačno znali identitet špijuna i pre nego što je on ubačen u manastir.Podsetimo, informaciju o špijunu u Ostrogu, pozivajući...
Program su vodili začetnici i realizatori programa „SKC sredom“ direktor SKC-a Srđan Sekulić i novinar Slavko Bubalo. Tom prilikom kroz video prezentaciju gosti na svečanosti imali su priliku da se podsete dešavanja sa svih pedeset održanih programa, a na kraju je predstavljen i prvi broj Almanaha SKC-a posvećen programu SKC sredom. Sa malo sredstava puno kvalitetnih programa U tri i po godine koliko traje ova kulturna manifestacija održavani su najrazličitiji programi, od različitih promocija knjiga do projekcija filmova, predavanja, tribina i predstavljanja raznih organizacija i institucija iz Hrvatske i Republike Srbije. Zbog svega toga, istaknuto je na svečanom programu, vukovarski SKC postao je prepoznatljiv ne samo u Vukovaru i okolini, nego i u drugim mestima, te među kulturnim radnicima u Republici Srbiji. Srđan Sekulić – Ideja je bila da oživimo rad ovog kulturnog centra sa određenim aktivnostima kojih do tad nažalost, ili nije bilo, ili su zaista bila retka kulturna dešavan..