У селу Кршевица код Бујановца, тачније испред Археолошког налазишта „Кале“, одржана је традиционална „Шкембијада“. Седамнаест такмичара из Србије и Македоније припремало је чувену шкембе чорбу. Жири је прво место доделио Станимиру Здравковићу из Бујановца,а друго Удружењу за заштиту српских споменика у Републици Македонији из Скопља, док је трећо место...
Slobodan Drašković rođen je 26. decembra 1939. godine u Borovu, a po obrazovanju je bio istoričar umetnosti. Studije je završio na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1966. godine. U nekadašnjem industrijskom gigantu „Borovo“ prof. Drašković započeo je najpre kao stažista na mestu referenta za kulturu, a kasnije, nakon organizacionih promena u SOURU, postao je i rukovodilac borovskog Doma kulture koji je delovao u okviru Radne organizacije „Društveni standard“. Zahvaljujući njegovom angažmanu od 1968. do 1991. godine Dom kulture u Borovu naselju organizovao je preko 200 pozorišnih predstava prestižnih jugoslovenskih teatara poput Jugoslovenskog dramskog pozorišta, zagrebačke Gavele ili Ateljea 212. Drašković je bio i organizator „Karavana prijateljstva“ zahvaljujući kom su borovski radnici na pozorišne predstave putovali po celoj Jugoslaviji, u Sarajevo, Zagreb, Beograd. Organizovao je i nastupe brojnih estradnih zvezda narodne i zabavne muzike. Njegovom zaslugom u borovskom bioskopu nas..
Bivši predsednik SAD Bil Klinton koji je glavna zvezda proslave petogodišnjice crnogorske nezavisnosti i konferencije u Budvi pokazao je da baš nije siguran gde se nalazi. On je danas opraštajući se od domaćina poželeo prosperitet Makedoniji.Iako se prethodno divio prirodi Crne Gore i zažalio što nije Crnogorac jer bi...
Изложба Друштва ликовних уметника Србије у НЛБ Галерији у Скопљу, биће отворена до краја јула месеца. Изложено је 55 дела (слика графика и скулптура)

Vukovar: Više od trenutnih nevolja

Srbi u Hrvatskoj danas - tretirani kao rušilački faktor u borbi za osnovna prava. Iako je danas u Hrvatskoj svega 4,4 odsto Srba, više odlazi nego što u nju dolazi ...
У оквиру Скопског филмског фестивала премијерно је приказана комедија „Ах љубов моја“ режисера и сценаристе Колета Ангеловског. Тачно пре 55 година Ангеловски је као глумац дебитовао у филму „Саша“, југословенском ратном филму из 1962. године у режији Раденка Остојића.
Prilikom formiranja nove hrvatske vlade jedno od pitanja je i bilo da li koalicioni sporazum SDSS-a i HDZ-a predviđa dogovor o rešavanju problema oduzetih stanarskih prava izbeglih Srba. Novi potpredsednik vlade u Zagrebu Slobodan Uzelac kaže da sporazum "respektira činjenicu da u Hrvatskoj više ne postoji zakonska kategorija stanarskoga...

Upoznajte predsednika Evrope

Herman van Rompaj (Herman Van Rompuy). Naviknite se na to ime. On je prvi predsednik Evropske unije (EU) koja je ratifikovanjem Lisabonskog ugovora od strane svih 27 država – članica početkom novembra, transformisana u istinske Sjedinjene Evropske Države (SED)Predsednik Evrope nije izabran na izborima. On je imenovan na jednom...
Negoslavčani su tokom cele sezone bili dominantni u ovom takmičenju. Titulu su obezbedili dva kola pre kraja prvenstva, tako da je utakmica protiv trpinjskog Sinđelića, koji je u prvom delu sezone Negoslavcima naneo jedini poraz u prvenstvu, bila gotovo prijateljskog karaktera u kojoj je domaćin pobedio sa 4:0. Atmosfera među igračima, članovima uprave i simpatizerima kluba bila je pobednička. – Mogu reći da je ovo jedan lep uspeh ove generacije koja je vratila staru slavu fudbalskog kluba Negoslavci i nakon dvadeset osam godina osvojila ovu ligu. Zadnji put je to bilo 1990. godine. Jako sam ponosan na svoje igrače i upravu kluba koja nam je omogućila sve potrebne uslove i, ponavljam, ovo je za nas jedan veliki uspeh – ističe trener FK Negoslavci Miroslav Mišanović. U proteklih nekoliko sezona Negoslavčani su bili uvek pri vrhu, a ova šampionska titula je kruna ove generacije koja će uz nekoliko dobrih pojačanja i u Prvoj županijskoj ligi igrati dobar fudbal, ukoliko se uprava kluba..
Istorija rušenja hrama Svetog Arhangela Mihaila u Čepinu seže i u prošlost jer je u XX veku hram rušen čak dva puta. Malobrojno srpsko stanovništvo, na čelu s parohom Zoranom Gojićem, stoga je pokrenulo inicijativu za ponovnu izgradnju istog hrama, i na istoj lokaciji. Za početak vladika Heruvim, u pratnji saradnika i vernika, obišao je ostatke porušenog hrama, i upoznao se sa trenutnim stanjem te započetim aktivnostima. Paroh Gojić i parohijani su vladiki izneli činjenice, njihove želje, i nastojanja te zatražili konkretnu pomoć. U obilasku ruševine, koja je nekada bila prekrasan hram okružen sa dva hektara ukrašenim starim drvećem među kojima dominiraju lipa, platan i hrast star 200 godina, prisutan je bio i državni sekretar u Ministarstvu zaštite okoline i energetike Mile Horvat. On je prisutnima izneo dosadašnja iskustva, predložio dalje korake i pomoć u komunikaciji sa državnim institucijama. Uz ponovnu izgradnju hrama predložena je i popravka parohijskog doma koji potiče iz 19..