Nisu dovoljni aplauzi i slatkiši

U martu su stanovnici kantona Argau uveče izlazili na balkone i aplauzom nagrađivali medicinsko osoblje koje je vodilo užasno napornu bitku s koronom. Te njihove muke su navele mnoge da dođu do najbliže bolnice i čokoladama časte lekare i medicinske sestre. Navijači FK Araua su doneli i na kantonalnoj bolnici razapeli veliki transparent slaveći heroje koji leče obolele. Ali, aplauzi, čokolade i poruke nisu dovoljna nagrada za taj samopregoran rad na spasavanju života sugrađana. To tvrde predstavnici Socijaldemokratske partije (SP) i zato zahtevaju da bude uveden Opšti radni ugovor za kompletno medicinsko osoblje u kantonu Argau, ali se taj predlog u startu nije dopao nekim granskim udruženjima i strankama. Tim ugovorom bi trebalo da budu ozvaničeni zahtevi za boljim uslovima rada i većim zaradama lekara i medicinskih sestara. – Ono iz marta su bili lepi gestovi, ali su potrebni dugoročno bolji uslovi rada personala u zdravstvu i dobre zarade – kaže funkcioner SP Silvia del Akvila. ..

Prijateljstvo od davnina

Spone Švajcarske i Srbije duboko su ukorenjene u prošlosti. Naš čuveni pisac Ljuba Nenadović je letnji raspust proveo obilazeći švajcarske Alpe nakon čega je napisao i knjigu o „savezu različitosti“ u ovoj zemlji. Nikolas Dokaset De Moreza, plemić i inženjer iz Iverdona, još u 18. veku je projektovao Beogradsku tvrđavu. Tu su i general Mihajlo A. Miloradović, koji je rame uz rame sa velikim ruskim feldmaršalom Suvorovim oslobađao Švajcarsku od Napoleona kao i, naravno, Mileva Marić, Srpkinja iz Kaća, supruga Alberta Ajnštajna, prva žena koja je studirala fiziku na Politehnici u Cirihu. Jovan Dučić, Nikola Pašić i vladika Nikolaj Velimirović, koji su takođe deo života proveli u ovoj alpskoj zemlji. O velikom prijatelju Srba Arčibaldu Rajsu mnogo toga je rečeno i napisano. Nesporno je da se Švajcarska i Srbija poznaju već duže vreme. Podsećanje na ove veze misija je Vladimira Miletića iz Lugana, koji je 2014. osnovao informativni portal Serbinfo.ć, s idejom da izgradi most između Švajcar..

Humanitarci između dva koša

Sportski kulturni klub Lovćen iz Volfurta je prvi put od svog osnivanja učestvovao na humanitarnom košarkaškom turniru Basket iz bloka, održanom 6. septembra 2020. u Vilu u istočnoj Švajcarskoj. Turnir je održan pod pokroviteljstvom Humanitarne organizacije „Srbi za Srbe“. Košarkaši Lovćena koji su nastupali na pomenutom turniru su bili predsednik kluba Darko Brajović, Danijel Nikolić, Goran Zekić, Ljubomir Dajko Matanović, Alesandro Petrović, Mario Ranđelović i Marko Popović. – Sa zadovoljstvom smo učestvovali na ovom turniru i veoma smo zahvalni organizatorima na srdačnom gostoprimstvu i kompletnoj organizaciji ovog događaja. Bilo nam je čast da podržimo ovaj turnir humanitarnog karaktera i istovremeno upoznamo veliki broj naših ljudi. Nismo imali neki uspeh na ovom turniru, pošto smo mi fudbalska ekipa, ali je važno učestvovati i družiti se – izjavio je Darko Brajović, predsednik Lovćena. Чланак Humanitarci između dva koša се појављује прво на Vesti online.

Poučna priča o Svetoj tajni braka

Pod pokroviteljstvom kantonalne organizacije Forum der Religionen, prošle nedelje bio je organizovan prijem u Uspenskom hramu u Cirihu. Tema je bila Sveta tajna braka u Pravoslavnoj crkvi. U diskusiji je učestvovao i vladika Andrej, objavljeno je na sajtu episkopa austrijsko-švajcarskog. Program je otvorila gospođa Mirjam Läubli i upoznala sve prisutne s aktivnostima ove večeri. Gospođa Aleksandra Pišteljić-Kević, predsednica Kola srpskih sestara je pozdravila vladiku Andreja i sve prisutne i zahvalila se na časti da Srpska crkva bude domaćin ovog skupa. Referenti su bili protojerej Branimir Petković i protojerej stavrofor Miroslav Simijonović koji su u kratkim crtama objasnili smisao Svete tajne venčanja u predanju Pravoslavne crkve. Između izlaganja je hor Uspenskog hrama Bogorodičin pevao odabrane crkvene pesme iz bogate muzičke baštine slovenskih naroda: „Svjati Bože“ Čajkovskog, „Oče naš“ Kedrova, „Dostojno jest“ Dineva, „Aliluja“ i „Tebje poem“ Mokranjca. Veliko interesovanje ..

Yumba ples protiv korone

Posle dužeg vremena, u kojem se zbog trenutne situacije sa korona virusom nije dešavalo ništa, okupile su se članice kluba Kolo Baden. Konstatujući da vreme prolazi, a da je dešavanja sve manje, tražile su ideje da se uprkos koroni ipak neki vid druženja uspostavi, a da se mere predostrožnosti ne remete. Odlučile su se za u svetu popularni fitnes program zumba, koji je preko noći u ovom društvu dobio naziv yumba. Putem društvenih mreža vest se munjevito širila, a zainteresovane žene sa područja celog Balkana su poželele da se prijave. Okupljaju se jednom nedeljno u prostorijama KUD Kolo Baden u Nojenhofu. Radica Antić, Olga Jovanović i Milica Jovanović – Htele smo da privučemo sve naše žene sa područja Balkana, zato je zumba postala džumba. Neverovatan broj žena kojima se ideja dopala došao je iz raznih krajeva Švajcarske. Uz dobrodošlicu članica Kola Baden i uz koreografiju i taktove domaće muzike ova rekreacija je postala pravo uživanje, a lepa energija među svim ženama koje dolaze..

Jezik i kulturu čuvaju mladi

U prostorijama Kantonalne biblioteke u Frauenfeldu održano je još jedno druženje i prijateljski susreti u Serbika kafeu. Bilo je ovo prvo događanje u Serbika kafeu posle pandemije, a tema večeri bila je kako mlade naraštaje uključiti i još više zainteresovati da se angažuju oko očuvanja jezika, pisma i kulture našeg naroda. Uvaženi profesor Kosta Petrov rekao je da je mnogo toga lepog doživeo i video u bogatoj karijeri susrećući se sa našom decom i ljudima koji žive u Švajcarskoj. – Mi smo inteligentan narod koji ima šta svetu da ponudi, ali i da sačuva od zaborava. Istoričarka Slavica Milankić iznela je veoma zanimljive ideje za koje smatra da bi i mlade privukle, a istoriju, svoju omiljenu oblast, kao neminovnost. Slavica Milankić koja živi u Vedensvilu je dodala da bi trebalo organizovati tribine i predavanja sa temama koje interesuju mlade ljude. Jovo Vidić, profesor na prestižnom ETH univerzitetu u Cirihu takođe je mišljenja da mlade ljude treba motivisati i da će oni naći svo..

S radošću čekamo slavu

Svake godine posle Evropske Smotre srpskog folklora „Vesti“ su danima na svojim stranicama predstavljale učesnike manifestacije koja okuplja mlade Srbe iz svih delova Evrope, ali i sveta. Ove godine virus korona je pomutio planove celom svetu, pa tako i mladim folklorašima koji su se uveliko pripremali za jubilarnu 25. smotru koja je trebalo da bude održana u Parizu. Takmičenje je otkazano, a kulturno-umetnička društva nestrpljivo čekaju sledeću godinu i nadaju se da ih tada ništa neće omesti da se u nošnjama popnu na scenu. Gde su i šta rade folkloraši ovog leta, da li ih je korona sprečila da povedu kolo, makar i u dnevnoj sobi, „Vesti“ su se potrudile da saznaju. Sa Miloradom Beljićem (31) smo se upoznali 2019. tokom Smotre u Beogradu, gde je stigao sa svojim KUD-om „Karađorđe“ iz Berna. U „Karađorđu“je obuo opanke prvi put kao dečak, a nije ih skinuo ni dan-danas. On je igrač koji ostavlja srce na sceni, ali i predsednik KUD-a koji je njegov drugi dom. Ovogodišnje otkazivanje Sm..
Srpska pravoslavna crkvena opština u kantonu Tićino, Humanitarna organizacija „Nemanjići“ iz Belincone i organizacija Grupa za podršku selu Bare Miće Vukića iz Kjasa organizovali su akciju prikupljanja i donacije specijalnih bolničkih kreveta zdravstvenim centrima u Srbiji i Republici Srpskoj. Pomoć koja je već stigla u Gradišku, Doboj, Bijeljinu, Kragujevac, Užice i Prijedor vredna je više od milion evra. – Zahvaljujući odličnoj saradnji koju imamo sa regionalnim zdravstvenim centrima u Tićinu i divnim vezama koje naš narod ima ovde sa predstavnicima bolnica, dobili smo besplatno izuzetno vredne i kvalitetne bolničke krevete. Reč je o krevetima marki hilrom i linet eleganc, njih su donirali regionalni zdravstveni centri Tićina, a mi smo ih prosledili bolnicama u Republici Srpskoj i Srbiji – kaže za „Vesti“ nadležni paroh jerej Marko Knežević. Prema njegovim rečima, u 12 punih šlepera našlo se oko 400 kreveta, u vrednosti većoj od milion evra. Kreveti su stigli u centre u Gradiški, Do..

Rokeri tresu Alpe

Uobičajeno mišljenje da se u dijaspori uglavnom sluša folk i etno muzika već 15 godina menjaju članovi Testament benda koji neumorno prenose zvuke rokenrola i na nova pokolenja i svirajući svoje i hitove domaće i strane rok scene. Na njihovim koncertima i svirkama okupljaju se ljubitelji ovog muzičkog žanra sa svih meridijana. Muzika nema jezičku barijeru pa se tako u publici kada svira Testament bend uz ljudi s područja bivše Jugoslavije nađu i Švajcarci, Italijani, Turci, Nemci, Englezi. Mnoge žurke moto-klubova, humanitarne svirke i koncerti su bili izuzetno posećeni, a momci iz Testament benda su takvi da ko ih jednom čuje, poželi da to učini ponovo. Nastali su 2005. godine, kažu da im je domicil u Bazelu. Osnivači ovog, sada već kultnog benda u Švajcarskoj su Vladica Mihajlović, bas i vokal i Nenad Bogdanović Panki, bubnjevi i vokal. Nešto kasnije pridružio im se i gitarista Stanko Lukač Čiča. Nenad je još tada kumovao bendu i ime nisu menjali. Repertoar njihovih svirki je ono š..

Ništa lepše od rodne grude

Slobodan Bogomirović iz Roande kod Svilajnca, koji se sa suprugom Dragicom s privremenog rada u Švajcarskoj vratio u zavičaj pre četiri godine, kaže da nema ničeg lepšeg od njegove kuće. U Roandu su i dok su radili dolazili kad god su mogli. Sina Gorana nisu hteli da odvedu u tuđinu, a kada se oženio Gordanom i kada su dobili unuke Aleksandra i Nikolu, još više su bili rešeni da ostanu na imanju i da im nikada ne dozvole da rade u stranoj zemlji. – Od devizne ušteđevine sagradili smo kuću i odškolovali sina, ali težak je to hleb. Goran je završio trgovaču školu, radio je u robnoj kući, a pošto je ona propala, sa snahom je malo radio privatno, a sada rade kod kuće. Kada smo Gordana i ja otišli u penziju, ni trenutak se nismo razmišljali da ostajemo u Švajcarskoj, jer nismo videli nijedan razlog zbog koga bismo ostali. Nema ničeg lepšeg od zavičaja – iskren je Slobodan. On i Dragica su od 1980. godine radili kao sezonci u Štadu. Bio je to grad u kome je bilo 36 meštana Roande, jer su ..