U nameri da doprinese popularizaciji naše književne reči, redakcija Dnevnih internet novina GLAS PEŠTE, raspisuje konkurs za najbolju neobjavljenu priču na srpskom jeziku. Tema ovogodišnjeg konkursa je ekologija, pa se od učesnika očekuje da se u proznoj literarnoj formi osvrnu na njima bliske aspekte ugroženosti, očuvanja i zaštite životne sredine. Pravo učešća na konkursu imaju
SKS na stazi uspehaProširenom sastanku Srpskog kulturnog saveza (SKS), "krovne" organizacija Srba u Švajcarskoj, koji je utorak uveče održan u "Srpskoj kući" društva "Kolo" u Nojhauzenu, prisustvovalo je 28 predstavnika srpskih asocijacija i društva u "zemlji satova". Svi oni bili su saglasni u zaključku da je novi Upravni odbor...
Povodom stogodišnjice Andrićeve odbrane doktorata na Karl-Francens Univerzitetu u Gracu, u petak uveče (05. aprila) u prepunoj sali UniRESOWI centra održan je događaj pod nazivom „Ivo Andrić – život i djelo“ u organizaciji Saveza Srba u Štajerskoj. Prisutnima se na početku programa obratio Goran Jović, predsednik Saveza Srba u Štajerskoj. On je istakao važnost ovih

Stara voda – Sentandreja

Početna Događanja Stara voda – Sentandreja Događanja Tradicionalno, u nedelju po prazniku Uspenja Presvete Bogorodice, 01. septembra 2024. godine, na Staroj vodi nedaleko od Sentandreje okupljaju Srbi radi druženja ali i kako bi se prisetili Patrijarha Arsenija Čarnojevića koji je i sam svojevremeno dolazio na ovo mesto i tihovao. Večernje bogosluženje ispred srpskog krsta i
Na današnji dan rođeni su Zorka Manojlović (Doknić) 1929. i njen sin Predrag Miki Manojlović 5. aprila 1950. u Nišu. Zorka Manojlović je bila srpska filmska, televizijska i pozorišna glumica. Bila je dugogodišnja članica Pozorišta Boško Buha gde je odigrala više uloga, od kojih su značajnije u predstavama Tom Sojer, Haklberi Fin, Oliver Tvist, Snoviđenja

Ne da pare

Jovica Mihailović je nekadašnji višestruki omladinski prvak u grčko-rimskom stilu, publicista i predsednik Srpskog pokreta obnove za Švajcarsku, rođen 1956. u Šapcu, a već petnćst godina živi i radi u Švacarskoj. Vredno je radio i zaradio imetak, pa je sada vlasnik nekoliko auto-garaža. Kao veliki ravnogorac i patriota obreo...

Srpska „Sloboda“se čitala u Ženevi

U prostorijama Srpskog kulturnog društva u Dibendorfu, povodom 100. godišnjice završetka Prvog svetskog rata održana je veoma uspešna promocija nove dvotomne knjige "Srbi u Švajcarskoj, od 1863. do 1918." mr Živka Markovića. Sala je bila ispunjena do poslednjeg mesta, a sve prisutne pozdravila je Slađana Setenčić, predsednica SKD, koja je zahvalila Živku Markoviću za pomoć koju je pružao SKD prethodnih godina.

„Kaljinka“ za Blatera

Folkloraši Kulturno-umetničkog društva Sloga iz Ciriha imali su pre nekoliko dana nesvakidašnju publiku. Naime, posle nastupa na jednoj svadbi, u kafeu hotela Dolder grand, hteli su nakratko da predahnu, ali su se iznenadili kada su videli da nedaleko od njih sedi i čuveni Sep Blater, bivši predsednik FIFA. – Ugledali smo Sepa Blatera koji je bio sa suprugom Lindom Baras i pitali smo da li je moguće da se fotografišemo s njim. On je rado prihvatio, ali tu se nadovezala njegova supruga, koja je u šali tražila nešto zauzvrat. Mi smo nešto otpevali, ali čuvši da Linda Baras govori ruski, spontano smo zapevali „Kaljinku“ i zaigrali – za „Vesti“ prepričava događaj Dušan Petković, član Sloge. Prema njegovim rečima videlo se da su veoma srećni i zadovoljni. – Ipak smo im ulepšali veče, čak toliko da je Blaterova supruga Linda s nama i zaigrala „Kaljinku“ – dodaje Petković. Чланак „Kaljinka“ za Blatera се појављује прво на Vesti online.
Za umetnost nikad nije kasno! To najbolje zna Milica Mrvić iz Roršaha, penzionerka zaljubljena u slikanje. Ova uporna Srpkinja, rodom iz sela Provo između Grahova i Livna, priželjkivala je izložbu svojih slika i tek u zrelom dobu uspela u tome. Taj uspeh joj je donela rasterećenost. Milica od slikanja u penzionerskim danima drugo nije ni očekivala. Tražila je relaksaciju. Sveostalo o čemu je razmišljala za nju je predstavljalo dodatni dobitak. I stigao je! Zahvaljujući ljudima iz kantona Sent Galen, njen san je nedavno ispunjen. Kanton joj je dao dozvolu da u prostoru Železničke stanice u Roršahu izloži svoje radove. Miličinih 20 slika izazvale su veliko interesovanje, pa će izložba biti otvorena tri meseca. – U kući imam još mnogo slika. Najviše volim da slikam prirodu i pejzaže, a inspiraciju dobijam u predivnim švajcarskim predelima. Sve je ovde mnogo lepo: planine, jezera i šume, koje me podsećaju na moj rodni kraj – kaže Milica za „Vesti“. U Švajcarsku je došla 1995. posle rat..

Krajišnici su melem na ranu

Doba korone Dušanku Kotur Ugricu, iz Sibnena kod Ciriha, članicu udruženja pisaca Literarni krug Zatno pero, nije sprečilo da stvara. Ona je prošle godine objavila dva dela. Knjigu “Kao melem na ranu” i roman “Zagonetna soba”. U neobičnim prilikama pandemije osetila je žar za pisanjem. Prvobitno joj je inspiracija bio njen krajiški narod, njeno Potkozarje koje, kako kaže, nikad nije dovoljno opevano. Krajiški humor koji je u literaturi zamro posle Branka Ćopića uzela je za motiv svoje knjige. – U pisanju sam pronašla sebe, a u Zlatnom peru drugare i neraskidivo prijateljstvo i sve me to podstiče da i dalje pišem o svom krajiškom narodu kome srcem i dušom pripadam – kaže za “Vesti” Dušanka Kotur Ugrica. Ona je rođena Badenu u Austriji, a detinjstvo je provela u Kozarskoj Dubici. Iako od 1992. godine živi u Švajcarskoj, Potkozarje joj je u duši što najbolje pokazuje i deo recenzije knjige. “Dušanka Kotur Ugrica je pisac iz prve ruke, bukvalno jedne ruke, stvaralac nepresušne inspiracij..