Slikar Zoran Anđelković koji živi i stvara u selu Mrzenica, opština Ćićevac kod Kruševca poklonio je predsedniku francuskog udruženja Deca Jasenovca iz Pariza Davidu Jakovljeviću sliku posvećenu stradaloj deci u Jasenovcu, koja se zove isto kao i njegovo udruženje Deca Jasenovca. Zoran i David su se sreli u Zoranom vrlo interesantnom i živopisnom ateljeu starom
U susret dvogodišnjici Duge Iako smo sa radom, to jest pripremama komedije „Bankarka ili laž naša nasušna“ počeli 17 marta 2005 godine pozorište smo ozvaničili tek drugog jula iste godine. Bilo je to i pored entuzijazma koji nas je grejao hrabar, a mnogi su verovali i nepromišljen potez. Poznavaoci prilika...
„Danas smo odabrali za vas mrtvu prirodu sa voćem na tanjiru, na živopisnom miljeu. Špahtlom uglačana pozadina, preovlađuje sivobeli okerast ton, linija, kontura. Po nekoj tajanstvenoj svetlosti Sava Šumanović je ostao u vezi sa svojim „Šidijankama”, dok po definisanju oblika podseća na „Tursko kupatilo” iz 1926.O tome kako je uzore pronalazio u narodnoj tradiciji sam

Pesmom slave Vrbicu

Lična arhiva Svi dali doprinos: Dečja pevačka grupa, Andrijana, Miki Erdbob, sveštenik i roditelji Pre tri godine Umetnički centar SOKO iz Bazela nas je u doba pandemije obradovao pesmom “Ljudi likujte, narodi čujte” i spotom za Uskrs (o čemu su “Vesti” pisale), a ove godine usledilo je iznenađenje za Vrbicu. Iako je to važan dečji
Kad se nakon skoro 11 godina postojanja Srpskog kulturnog saveza Švajcarske podvuče crta, dolazi se do izvanrednih rezultata. Ova najznačajnija srpska organizacija u tom delu Evrope pod svojim krovom okuplja preko 40 klubova koji se bave kulturom i sportom, a u sastavu SKSŠ su folklorni, fudbalski, šahovski i kuglaški...

Otvoriti Srpski kulturni centar u Beču!

Akademik Svetlana Matić iz Beča već godinama upućuje na važan projekat koji bi Republika Srbija trebala da realizuje a to je osnivanje Srpskog kulturnog centra u Beču, pod pokroviteljstvom države. Ona je taj predlog ponovila i na nedavnom okupljanju Srba iz rasejanja i regiona održanom u Beogradu. „Uručujem predlog da se osnuje SRPSKI KULTURNI CENTAR

O deviznim doznakama iz Švajcarske

"Svaki zaposleni stranac u Švajcarskoj šalje u proseku godišnje bar po 1.000 franaka rodbini u otadžbini", tvrdi profesor Filip Vaner sa Univerziteta u Ženevi. On je zatim sabrao onih 900.000 stalno zaposlenih stranaca sa pretpostavljenom brojkom od oko 100.000 ilegalaca i onih koji rade "na crno", pa je došao...

I dobrotvorima treba pomoć

Lična arhivaŠleperi puni skoro nove školske opreme Miroslav – Miki Stojnić iz Herbruka u Švajcarskoj je čitaocima “Vesti” poznat kao humanitarac koji već godinama iz te zemlje šalje pomoć u Republiku Srpsku i Srbiju. Međutim, Miki je dobrotvor i tako što pomaže drugim ljudima dobre volje, koji žele da nešto doniraju, a nisu upućeni kako
Švajcarske vlasti skinule su Srbiju sa takozvane crvene liste, čime su ukinule karantin za povatak iz Srbije, ali to važi samo za lica sa boravkom u Švajcarskoj, izjavio je ambasador u Bernu Goran Bradić. Proteklih dana, nakon što je objavljena nepotpuna vest o skidanju sa crvene liste, Ambasada Srbije u Bernu dobila je veliki broj poziva i mejlova sa molbom za pojašnjenje uslova za dolazak u Švajcarsku. – Još uvek nije moguće turističko putovanje. Skidanje sa crvene liste omogućava našim ljudima sa boravkom da mogu iz Srbije da se vrate u Ssvajcarskoj bez da moraju u desetodnevni karantin, koji su mogli da prekinu posle sedmog dana uz testiranje o sopstvenom trošku – objasnio je Bradić. U Švajcarskoj postoje dve liste, vezane za uslove ulaska u zemlju. Jedna je lista koju izdaje Savezna služba za zdravlje (BAG) koja određuje da li je neka regija, teritorija, zemlja na crvenoj listi u skladu sa incidencijama na svakih 14 dana i drugim kriterijumima. Drugu listu utvrđuje Savezni sek..

Uz stihove i sitan vez

Ivana Prlina Nikodijević je najmlađi član i koosnivač udruženja pisaca Literarni krug Švajcarske Zlatno pero. Rođena je u Jagodini, živi u Buhrajnu kod Lucerna, oduvek je volela da piše, a od svoje dvadesete godine se svom ljubavlju posvećuje pisanju pesama. Tu su i ljubavne pesme, ali najveći trud ulaže pišući duhovne pesme. – Duhovnost me je od malih nogu fascinirala – kaže Ivana, a pesme tog sadržaja koje čitaocima i njoj ulivaju radost, nadu, snagu, veru, ljubav u Boga, utehu, pobuđuju na razmišljanja o životu, gresima, ispovesti. Pored pisanja, proširila je svoj umetnički rad i na molitveni vez i na crtanje ikona (u čemu se podučava). Radila je i ilustracije naslovnih strana knjiga kolega pisaca. – Ispunjava me sve što je u vezi sa duhovnošću, i tako počeh vez i crtanje ikona. Samouka sam, ali od mnogih ikonopisaca dobijam podršku i instrukcije – kaže Ivana za “Vesti”. Nada se da će u dogledno vreme moći da priredi izložbu svojih radova. Poznato je da “iver ne pada daleko od k..