Povlačenje Hrvatske iz CEFTA sporazuma
ostavlja upražnjeno mesto njene liderske uloge na tržištima zemalja
članica: Makedonije, Crne Gore, Albanije, Moldavije i Bosne i
Hercegovine. Shodno tome, Srbija bi, posle ulaska Hrvatske u EU, mogla
da poveća plasman svojih poljoprivrednih proizvoda na tržište CEFTA
regiona, jer će hrvatska roba biti skuplja i manje konkurentna zbog
povećanja carina.
Hrvatska od danas gubi mogućnost izvoza roba u druge zemlje regiona
bez carine. Dok će se njihova roba cariniti, roba iz članica CEFTA u
Hrvatsku će, kao i u celu EU, ulaziti slobodno. Hrvatski ekonomisti
upozoravaju da će Hrvatsku od sada izvoz u Srbiju koštati trostruko
više, u Makedoniju dvostruko, dok će u BiH umesto nulte carine, imati 15
odsto davanja, odnosno 10 miliona evra novih troškova. Najveće promene u
regionu dogodiće se pri izvozu hrvatskih prehrambenih proizvoda,
posebno mleka i mlečnih proizvoda, mesa, keksa i cigareta, čija će
konkurentnost biti smanjena.
Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta, smatra da to predstavlja
izuzetnu priliku za srpsku državu i proizvođače, ali je pitanje da li
će oni znati da je iskoriste.
– S obzirom na to da Hrvatska više ne može da bude članica CEFTA,
izgubićemo veliki deo konkurencije na ovom tržištu, što stvarno otvara
veliki prostor za srpske proizvode. Hrvatska to zna, zato i traži način
kako da zadrži te pozicije, pa prebacuje deo fabrika iz Hrvatske u BiH i
Srbiju, što će u ovim zemljama otvoriti i nova radna mesta. Sa druge
strane, u Srbiji već posluje veliki broj firmi sa hrvatskim kapitalom,
pa će i oni robu proizvedenu u Srbiji izvoziti i u Hrvatsku i u EU –
objašnjava Savić.
Hrvatski biznismeni Ivica Todorić i Emil Tedeski kažu da saradnju sa
nekadašnjim članicama CEFTA moraju nastaviti kroz program takozvane
jugosfere.
– Ekonomija je u funkciji povezivanja, svakako pre politike. Širenje u
region je logično, jer kompanije poznaju tržište i traže potrošače koji
prepoznaju njihove proizvode, od Slovenije do Makedonije – kaže Tedeski,
vlasnik Atlantik grupe, koja djeluje na tržištima Slovenije, Srbije i
BiH.
I Ivica Todorić se sve više okreće jugosferi. On čak predlaže da zemlje jugoistoka u EU stvore svoj mali Beneluks.
Srbija će, osim u prehrambenoj industriji, povećanje obima trgovinske
razmene moći da očekuje i u izvozu cigareta u Hrvatsku bez carine, a
kako će se duvan i proizvodi od duvana iz EU uvoziti po carini od 56,7
odsto, Srbija će imati prednost u izvozu duvana na CEFTA tržište.
U Privrednoj komori Srbije objašnjavaju da ulazak Hrvatske u EU, međutim, donosi i neke nepovoljnosti po Srbiju.
– Šećer iz Srbije koji se plasira na tržište Hrvatske biće uključen u
ukupnu kvotu za izvoz šećera u EU, koja iznosi 180.000 tona, što znači
da će Srbija izgubiti značajan deo izvoza – objašnjavaju u PKS.
Stroga primena standarda
Kada je u pitanju razmena industrijskih dobara, ništa se
neće promeniti jer Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)
Srbija može slobodno da izvozi industrijske proizvode na tržište EU.
Ipak, ulaskom u EU u Hrvatskoj će se striktno primenjivati tehnički
propisi i standardi za industrijske i sanitarni i fitosanitarni propsi
za poljoprivredne proizvode kao i u EU, a ukoliko Srbija ne ispuni
zahteve u vezi s ovim propisima, neće moći da izvozi u Hrvatsku.
