Jelena D. (25) je tipičan predstavnik generacije kojoj su razmišljanja o samostalnom životu bliska koliko i smirivanje sukoba na Bliskom istoku. Jelena je već dve godine apsolvent Pravnog fakulteta i uživa u svim blagodetima produžene adolescencije, a u šali ima običaj da kaže da svoj stan koristi kao hotel u kojem ruča i spava. Ako je verovati rezultatima studije Mladi – naša sadašnjost Instituta za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu, više od polovine mladih u našoj zemlji pije prvu jutarnju kafu sa roditeljima i živi na maminoj kuhinji, a nešto više od polovine populacije koja ima između 19 i 35 godina spada u kategoriju izdržavanih osoba koje finansijski pomažu roditelji. Samo četvrtina osoba između 19 i 35 godina je rekla sudbonosno da, a šest odsto njih odlučilo je da živi zajedno sa partnerom.
Istraživanje koje je obavljeno 2011. na uzorku od 1.627 ispitanika, starosti od 19 do 35 godine u 62 opštine na teritoriji Srbije, pokazalo je da najveći broj mladih (56 odsto) živi sa roditeljima i drugim srodnicima, a da tek svaka sedma mlada osoba živi samostalno, odnosno sa prijateljima ili rođacima dok studira u drugom gradu. Dragan Stanojević, asistent na katedri za sociologiju i jedan od autora ove studije, u razgovoru za Politiku ističe da rezultati istraživanja govore da je čak 38 odsto mladih potpuno zavisno od roditelja koji ih izdržavaju, kao i da svaka peta mlada osoba koja je stupila u brak i dalje živi u roditeljskoj kući. Sa roditeljima živi dve trećine mladih između 24 i 25 godina, polovina njih starosti od 29 i 30 godina i 37 procenata onih između 34 i 35 godina.
Analizirajući uzroke ove pojave Stanojević kaže da u našem društvu ne postoje potporni sistemi koji podržavaju odrastanje i osamostaljenje mladih osoba – oni se školuju ako roditelji imaju sredstva, a do stana dolaze prvenstveno zahvaljujući nasledstvu ili finansijskoj podršci roditelja. Samo četiri odsto mladih je samostalno došlo do stana, a samo 0,3 odsto njih koristilo je subvencije države. Situacija na tržištu rada takođe ne podržava osamostaljenje mladih. Statistika Nacionalne službe za zapošljavanje svedoči da se na birou nalazi čak 213.005 mladih osoba, uključujući i 27.835 mladih sa fakultetskim diplomama, a podaci o radnom statusu mladih osoba govore da je u proseku svaka peta osoba nezaposlena, a 15 procenata njih radi privremene i povremene poslove. Ovo istraživanje takođe je pokazalo da od ukupnog broja mladih čak 37,5 odsto njih nema nikakve prihode.
Ako imamo na umu socijalne markere odraslosti – napuštanje roditeljskog doma, zaposlenje, stupanje u brak i finansijsku nezavisnost, možemo konstatovati da čak 46 odsto mladih starosti od 19 do 25 godina nema nijedan ostvaren atribut odraslosti i da skoro svaka deseta mlada osoba od 26 do 35 godine nema nijednu karakteristiku odraslosti. Istražujući motive zbog kojih mladi žive sa svojim roditeljima, došli smo do zaključka da polovina njih ne želi da se odseli iz roditeljskog gnezda ’jer im takva situacija odgovara’, dok polovina smatra da bi samostalan život bio bolja opcija, ali da ’trenutno ne postoje svi potrebni uslovi’. Visina prihoda i radni status nisu u vezi sa željom mladih da odu odnosno ostanu u roditeljskom domaćinstvu, konstatuje Dragan Stanojević.
Nacionalni emotivni grafikoni govore da se tek četvrtina mladih u Srbiji odlučuje za brak do 25. godine, a podaci Republičkog zavoda za statistiku svedoče da je u 2011. svega 4.521 muškarac i 8.935 žena stupilo u brak u prvoj četvrtini života. Podaci izvedeni iz studije Mladi – naša sadašnjost govore da čak 21 odsto mladih koji su u braku živi sa roditeljima, a iskustva pravnika i psihologa govore da je život u zajednici – jedan od glavnih razloga za razvod braka.
