Državljani Kuvajta, jedne od najbogatijih država na svijetu, uskoro bi mogli dobiti mogućnost kupnje i uknjižbe nekretnina na svoje ime na teritoriju Bosne i Hercegovine bez postojećih zakonskih ograničenja koja se odnose na nužnost reciprociteta odnosno mogućnost da i državljani BiH takvo isto pravo imaju u Kuvajtu, prenose u petak lokalni mediji. Takav prijedlog već se ozbiljno razmatra u vladi Federacije BiH, potvrdio je savjetnik entitetskog premijera Suvad Osmanagić za Dnevni avaz. Prema njegovim riječima, cijeli projekt izmjene zakona bi podrazumijevao i izmjene propisa koji se odnose na reciprocitet te inozemna ulaganja u cijelosti.
Najviše jedna nekretnina
Prijedlog da Kuvajćani dobiju povlašteni status pri kupnji nekretnina u BiH zapravo je stigao iz veleposlanstva BiH. Veleposlanik Mehmed Halilović ocijenio je kako je nužno omogućiti što slobodniji priliv investicija te predložio federalnoj vladi ne samo da ukine postojeće restrikcije za državljane Kuvajta pri kupnji kuća, stanova i zemljišta, nego i da onima koji su to već učinili na “zaobilazni način” preko fiktivno registriranih tvrtki omogući uknjižbu na osobno ime. Uvjet za to bi bio da plate simboličnu kaznu u iznosu od tisuću do tri tisuće eura.
Onima koji bi ubuduće kupovali u BiH dala bi se mogućnost stjecanja vlasništva nad najviše jednom nekretninom, što uključuje zemljište do pet tisuća četvornih metara i stambeni prostor do 300 četvornih metara, pri čemu bi na to plaćali godišnji porez od tisuću do dvije tisuće eura. Neobičan prijedlog iz Kuvajta stigao je u Sarajevo nakon što se zahuktala rasprava o tome s kakvim ciljem zapravo državljani arapskih zemalja kupuju zemljište i nekretnine u BiH i tko to i kako uopće kontrolira. Iz Ministarstva pravosuđa FBiH tvrde kako do njih prijedlog iz Kuvajta nije ni stigao, a o njemu ništa ne zna ni ministar Mato Jozić. Ovo pitanje regulira Zakon o stvarnim pravima koji je u parlamentu FBiH usvojen 2014. godine, kazao je pomoćnik ministra Hidajet Halilović dodajući kako prema tom zakonu stranci kao fizičke osobe mogu postati vlasnici nekretnina i to po načelu reciprociteta. No sporan je i prijedlog da se pogodnosti za Kuvajćane osiguraju tek u jednom entitetu, a riječ je o pitanju koje u konačnici uređuje država.
Tajnik Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Hamdo Tinjak podsjeća kako se međunarodni sporazumi reguliraju na državnoj razini, a ovdje je u pitanju međunarodni sporazum. Međutim, iz Naše stranke upozoravaju kako je riječ o očevidnoj diskriminaciji građana BiH po kojoj bi Kuvajćani trebali imati veća prava nego građani BiH. “Niti jedan građanin i politički predstavnik BiH koji poštuje ustav ne smije i ne može pristati na tu logiku. Nitko ne smije imati povlašten status pred zakonom – samo zato što ima više novca”, izjavio je Predrag Kojović, predsjednik Naše stranke i zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Privlačenje investicija
Savjetnik federalnog premijera Osmanagić u prijedlogu ne vidi ništa sporno i promatra ga isključivo kao pitanje koje se odnosi na investiranje iz inozemstva. “Mi se trebamo izjasniti želimo li strana ulaganja”, kazao je Osmanagić dodajući kako je pogrešno procjenjivati investitore “po boji kože ili očiju”.Predsjednik Javnobilježničke komore FBiH Adem Jakupović također podupire inicijativu iz veleposlanstva BiH u Kuvajtu i drži kako je to bitno za privlačenje investicija, no istodobno upozorava kako je jako važno kontrolirati tko investira i kakvo je podrijetlo novca. “Vjerojatno stranci ovdje dolaze i prati novac. Morali bismo uvesti kontrole”, kazao je Jakupović.
Provjera poslovanja
Nepostojeće tvrtke za kupovinu kuća
Služba za poslove sa strancima koja djeluje pri Ministarstvu sigurnosti BiH ranije ove godine provela je provjere poslovanja tvrtki koje kupuje nekretnine za Arape upravo zbog sumnji u pranje novca. Kontrolirano je 108 tvrtki od kojih je čak 71 bila registrirana na državljane Kuvajta. Ravnatelj službe Slobodan Ujić kazao je kako je pritom utvrđeno da tvrtke s kapitalom od tisuću eura posjeduju nekretnine vrijedne više stotina tisuća eura, što je potaknulo dodatne provjere i onda dovelo do protjerivanja iz BiH većeg broja osoba umiješanih u nezakonite poslove.
Izvor: Poslovni.hr
