Predavanja na skupu odvijala su se u dve sesije. Jedna je bila posvećena problemu migranata, dok se druga odnosila na održivi razvoj u povratničkim sredinama, što je u osnovi trebao bio prioritet takvih dešavanja. Iz tog razloga bili su pozvani gosti iz privrednog života i oblasti kulture, rekao je Janko Veselinović, osnovač i organizator golubićkog skupa.
„Računali smo da će posle više godina teme nerešenog pitanja u međunacionalnim odnosima biti rešena, međutim, ona se slabo rešavaju, ali bez obzira na to, mi idemo ka tome da pričamo o tome kako ovde pokrenuti privredu, kako oživeti turizam, kako omogućiti da se što više ljudi vrati u ovo područje“, kaže Janko Veselinović.
Na probleme Hrvata u Vojvodini, ali i na sve one sa kojima se susreće hrvtaska zajednica, osvrnuli su se predstavnici Hrvata iz Srbije i Hrvatske, te istakli da se zajedničkim dogovorom mogu rešiti problemi u interesu oba naroda.
Od ovdašnjih prostora treba stvoriti prostor za normalan život, a od neprijatelja stvoriti prijatelje sa kojima je neophodan dobar suživot, istakao je, između ostalog, Ivica Vrkić, gradonačelnik Osijeka.
„Da normalni ljudi među Hrvatima i Srbima više komuniciraju, da se dogovaraju, a zločesti će onda imati manje prostora, prema tome, recept je jednostavan. Ima i na jednoj i drugoj strani puno krasnih i normalnih ljudi, i potrebno je da se što više komunicira i razgovara ali o pravim temama, kako zaposliti ljude, kako pronaći neka nova rešenja u gospodarstvu i kroz to razvijati celokupni društveni i politički sustav, dizati ga na višu razinu demokratsku, i mislim da je to onda rešenje za bolji život svih građana bez obzira koje su nacionalnosti“, kaže Ivica Vrkić.
„Mi praktično pokušavamo zagovarati da želimo ista prava i Hrvatima u Vojvodini, ali prvenstveno želimo naglasiti, da Hrvatska kao zemlja iz EU, ne poštuje donešene zakone vezane za nacionalne manjine, ni Ustavni zakon prema nacionalnim manjinama, ni Zakon o jeziku i pismu, ni Zakon o školovanju nacionalnih manjina, školovanje na jeziku nacionalne manjine. Na žalost, to se uglavnom odnosi na srpsku nacionalnu manjinu, dok ostale manjine, italijanska, češka, mađarska, to pravo ostvaruju. U vreme pred izbore, u predizbornoj kampanji se pokušava manipulisati biračkim telom, gde se pokušava popis stanovništva izjednačiti sa pitanjem prebivališta naših ljudi, gde se naglašava da će veliki broj Srba biti izbrisan iz popisa stanovništva, da neće imati pravo glasa, da ćemo izgubiti pravo na dvopismenost i dvojezičnost i slično, i to je nedopustiva praksa“, kaže Vojislav Stanimirović, predsednik SDSS-a.
Direktor Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje Darko Gavrilović naglasio je kako su glavna tema skupa, kao i prošlih 8 godina, hrvatsko srpski odnosi te izrazio žaljenje, jer kako je rekao po deveti put moramo analizirati položaj hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini i srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj i to u regiji gde naši političari konstanto izazivaju krize, podstičući nacionalizam jer nisu spremni ostvariti gospodarska obećanja s početka svojih mandata.
„Velikog poljskog pesnika, kada su pitali da li je moguće izmirenje između Poljaka i Nemaca posle Drugog svetskog rata on je rekao: Ne dozvolimo očevima da svoju zlu krv prenesu na svoju decu. Ako to uspemo, i radimo na tome deveti put ovde u Golubićima i nastavimo to raditi u svim zajednicama, krvi neće biti, a neće ni biti ovakvih skupova koji će se baviti ovakvim temama. Naši skupovi dobijaće teme perspektive i mogućnosti razvoja, a Golubići i ceo ovaj region će biti pozitivan primer i za druge regione. Postaćemo primer, a ne slučaj“, kaže Direktor Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje Darko Gavrilović .
U završnici održavanja devetog naučnog skupa predstavljen je i osmi Zbornik radova sa prošlogodišnjom temom Srpskohrvatski odnosi, znanjem do zaštite identiteta, te su gostima predstavljene prirodne lepote i bogato kulturno nasleđe Srba žegarskog kraja.
