Iako se stanovništvo u Topličkom okrugu pretežno bavi poljoprivredom i od nje uglavnom živi, samo mali broj poljoprivrednika je član neke asocijacije, udruženja, koja uglavnom ne uspevaju da zaštite njihove interese.
U Blačkom selu Čunguli, nakon višedecenijskog rada, zemljoradnička zadruga zatvorena je pre tridesetak godina. Na njeno postojanje danas podseća samo urušeni zadružni dom i sećanja nekadašnjih zadrugara.
"Ti si tad mogao da doneseš bilo koji poljoprivredni proizvod, da ti ga magacioner otkupi, isplati novac i da odmah, tu u prodavnici kupiš šta ti je potrebno", seća se Bratimir Petrović, nekadašnji zadrugar iz Čungule. "Pšenica, kukuruz, vinogradi imali u to vreme, to je otkupljivano tu, nisi morao da ideš nigde dalje."
Poznavaoci zadrugarskih prilika u blačkoj opštini, rekli su nam da je jedina prava zadruga, sa imovinom i objektima za preradu voća i mleka prestala sa radom pre dvadesetak godina. Podrum i mlekara, u međuvremenu, dobili su nove vlasnike, a zemljište je prešlo u
vlasništvo države.
U poslednjih petnaestak godina, kako saznaje RTS, formirano je desetak novih zadruga, od kojih su neke aktivne i danas, ali gotovo nijedna ne posluje po zadružnim principima već najčešće kao trgovinske firme.
"Mi već imamo jedno manje udruženje jagodara, koji imaju četrdesetak hektara", kaže Aleksandar Đorđević, proizvođač jagoda iz Blaca, "krećemo od toga, a budućnost je svakako formiranje zadruge."
Novi zakon o zadrugama, usvojen početkom godine, pojednostavio je procedure za osnivanje i dao novi impuls udruživanju poljoprivrednika, koje u Srbiji ima tradiciju dužu od jednog veka – tvrde u Zadružnom savezu Srbije.
"Onaj ko prepozna interes i značaj zadrugarstva, jeftinije nabavke repromaterijala, certifikovanja svog proizvoda i što skuplje i kvalitetnije prodaje, on će se priključiti zadrugama", smatra Nikola Mijailović, predsednik Zadružnog saveza Srbije.
"Dosta ima malih gazdinstava, malih poljoprivrednih proizvođača, koji na tržištu ne mogu da ostvare dobre rezultate", ističe Zoran Jozić, predsednik Opštine Blace. "Ovo je način, udruživanjem većeg broja njih, da se te prepreke prevaziđu."
U Srbiji je aktivno oko hiljadu i po zemljoradničkih zadruga, uglavnom u Vojvodini i centralnoj Srbiji, dok je na jugu, ovaj vid udruživanja zemljoradnika, gotovo zamro u poslednjih nekoliko decenija.
rts.prokuplje@rts.rs
