Predavanje je održano u prostorijama Srpskog kulturnog centra u Vukovaru, a o značaju „Srpskog rječnika“ i uopšte o značaju Vukovog rada prisutnima je govorila profesorka srpskog jezika i književnosti Danijela Atlagić.
– Međunarodni dan maternjeg jezika je značajan dan za svaki nacionalni jezik, bilo da se radi o jeziku koji ima veliki broj govornika ili jako mali, čak šta više, mislim da je ovaj dan značajniji upravo tamo gde ima manje govornika nekog jezika. Za nas Srbe u Hrvatskoj je još značajniji jer pripadamo nacionalnoj manjini i negovanje maternjeg jezika je izuzetno važno upravo zbog očuvanja nacionalnog identiteta. Iz tog razloga na ovom predavanju sam govorila o čoveku koji je uradio veliki posao u borbi za srpski književni jezik. Naravno, radi se o Vuku Karadžiću, o njegovoj reformi jezika, stavila sam akcenat na „Srpski rječnik“, a nezaobilazni su i njegovi protivnici u ovakvom predavanju – istakla je Danijela Atlagić.
Vuk je danas značajno zastupljen i u obrazovnom sistemu, njegov lik i delo izučavaju se kako kroz osnovnu tako i srednju školu.
– U srednjoj školi obrađujemo sve aspekte njegovog rada kao što su reforma jezika, reforma pisma, sakupljanje narodnih umotvorina, Vuk kao polemičar, kao književni kritičar, kao sakupljač narodnih običaja i tradicije. On je po svemu ovome što sam nabrojala bio zaista jedna svestrana ličnost. Uloga Vukovog „Srpskog rječnika“ je ogromna. On je prvi popisao to rečničko blago i samim tim uređujući ga pokazao je svojim protivnicima da je on i te kako vredan, bogat, da se na njemu može mnogo toga izreći pa i prevesti. Osim toga on je u prvom izdanju dodao i drugo izdanje Gramatike u kojoj je izašla i konačna verzija reformisane ćirilice sa trideset slova – naglasila je Atlagić.
Jedan od prvih segmenata gubljenja nacionalnog identiteta jeste zanemarivanje značaja sopstvenog jezika i pisma. Kada se nalazite u državi koja se izuzetno nekorektno, često i neprijateljski, odnosi prema ovom pitanju i koja sistematski radi na urušavanju srpskog jezika, očuvanje maternjeg jezika je dodatno otežano.
– Jako je važno da mi, Srbi u Hrvatskoj, negujemo i govorimo svojim jezikom jer uvek treba razlikovati asimilaciju od integracije. Odbijanje asimilacije ne znači nepoštovanje zakona zemlje u kojoj živimo i pitanje očuvanja jezika je u tom smislu jako važno za sve nacionalne manjine. Mi jako dobro znamo šta nam je zagarantovano Ustavom, ali isto tako znamo da nažalost ta prava ne ostvarujemo u potpunosti. Činjenica je da smo odrastali na ovom području gde su davno došli naši preci, ali naravno da su i uticaji sa strane prisutni, a od devedesetih godina prošlog veka do danas pokušavamo da negujemo srpski književni jezik. Da ne bi bilo zabune, to ne znači govoriti isključivo ekavskim izgovorom koji smo mi zvanično u modelu „A“ u nastavi prihvatili kao izgovor, ali znamo da imamo i u drugim delovima Hrvatske, u Republici Srpskoj i u drugim krajevima i ijekavski izgovor – napomenula je Atlagić.
S obzirom na to da je 2018. godine obeleženo dva veka od izlaska Srpskog rječnika ovim predavanjem ukazano je na značaj kako samog Rječnika, tako i celokupnog Vukovog dela.
– Pre dve godine obeležili smo jubilej Vukovog rječnika koji je izvršio presudnu ulogu u njegovoj borbi za književni jezik. Odlučili smo se da obeležimo Međunarodni dan maternjeg jezika predavanjem posvećeno Vuku, pošto smo mi ipak ogranak Vukove zadužbine. Koliko god se društvo asimiluje, zajedno sa tim asimiluje se i jezik. Sve više kvarimo naš jezik kroatizmima i mnogo puta u praksi naši ljudi često se pitaju kako se nešto kaže na srpskom. Najveća tragedija u tome je što sami zaboravljamo svoj jezik, a da ne govorimo o spoljnim uticajima većinskog naroda. Zapravo, sami sebi smo najveći neprijatelji – istakla je predsednica vukovarskog ogranka Vukove zadužbine Ljiljana Bajac Nikolić.
Predavanje o Vukovom „Srpskom rječniku“ druga je aktivnost ogranka Vukove zadužbine u Vukovaru nakon njegovog formiranja pre nešto manje od godinu dana.
The post Očuvanjem jezika protiv asimilacije appeared first on srbi hr.
