Parlament Srbije raspravlja o Zakonu o drzavljanstvu

PARLAMENT SRBIJE RASPRAVLJA O ZAKONU O DRŽAVLJANSTVU

MATICA OTVARA VRATA DIJASPORI

Predlogom zakona o državljanstvu Republike Srbije, koji će republički poslanici razmatrati ove nedelje, znatno se pojednostavljuje postupak sticanja državljanstva Srbije za iseljenike, izbeglice, raseljene, strance, kao i ljude rođene u bivšim republikama SFRJ. Prema procenama Ministarstva za dijasporu postoji nekoliko stotina hiljada, a možda čak i milion onih koji traže i očekuju da dobiju državljanstvo.
Državljanstvo Republike Srbije stiče se poreklom, rođenjem na teritoriji Srbije, prijemom i po međunarodnim ugovorima. Posebno je uređeno pitanje sticanja državljanstva poreklom deteta koje je rođeno u inostranstvu, čiji je jedan od roditelja državljanin Srbije, a drugi stranac. Ukoliko državljanin Srbije našem diplomatskom konzularnom predstavništvu prijavi dete rođeno u inostranstvu do navršene 18. godine dete stiče državljanstvo Srbije. Na isti način državljanstvo stiče i usvojenik – stranac, odnosno usvojenik bez državljanstva. Cilj predloženih rešenja je da deca ne ostanu bez državljanstva.

Može i dva pasoša

Stranac koji je najmanje tri godine u braku sa državljaninom Srbije i kome je odobreno stalno nastanjenje u republici može dobiti srpsko državljanstvo, ako podnese pismenu izjavu da Srbiju smatra svojom državom. Uzimanje našeg državljanstva ne znači gubitak stranog, jer zakon omogućava sticanje dvojnog državljanstva.
Pojednostavljuje se i mogućnost da državljanstvo steknu iseljenici i njihovi potomci. Oni mogu dobiti srpsko državljanstvo ako su navršili 18 godina, i ako im nije oduzeta poslovna sposobnost.

Predloženo je i da oni koji su bili državljani Srbije, pa su tražili ispis iz našeg državljanstva, zato što je to bio uslov da bi dobili državljanstvo neke druge zemlje, na primer Austrije ili Nemačke, kako bi mogli da sačuvaju posao, sada će moći da, kada odu u penziju, dobiju ponovni upis u državljanstvo Srbije.
Izbeglice i raseljena lica sa teritorije bivše SFRJ, koje borave u Srbiji ili u inostranstvu, takođe mogu na lakši način da dobiju državljanstvo, a za njih su uslovi da su punoletni, da im nije oduzeta poslovna sposobnost i da podnesu izjavu da Srbiju smatraju svojom državom. Ove izjave se, uz zahtev za prijem u državljanstvo, podnose SUP-u ili konzularnim predstavništvima SCG.
Predlog zakona o državljanstvu već je bio na dnevnom redu Skupštine Srbije, međutim povučen je kako bi budžet za sledeću godinu bio usvojen na vreme. Podršku donošenja ovog zakona najavile su sve poslaničke grupe.
Republika Srbija prvi put posle 25 godina treba da donese zakonsku regulativu u ovojoblasti, odnosno bez oslanjanja na savezni zakon jer državna zajednica SCG nema nadležnost za donošenje takvog zakona.