Povodom komemoracije ustaškim žrtvama u mjestu Jadovno kod Gospića u Lici koja je održana u subotu, 26. juna 2010. godine, Asocijacija izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske izdaje za javnosst
S A O P Š T E Nj E
Na inicijativu Udruženja Jadovno 1941 iz Banja Luke, u subotu, 26. juna 2010. godine u mjestu Jadovno održana je prva komemoracija Jadovinskim žrtvama. Prije toga, određen je 24. jun, kao Dan sjećanja na Jadovno 1941, i to nakon 69 godina. Toga dana u više crkava u Srbiji i Republici Srpskoj priređen je parastos Jadovinskim žrtvama.
Samo da podsjetimo. Jadovno je bilo prvo masovno gubilište Srba i Jevreja i drugih antifašista u NDH. U ovaj kompleks bilo je uključeno više logora u koje je samo u periodu od 11. aprila do 21. avgusta 1941. godine, dakle u samo 132 dana sa područja NDH dovedeno 42.246 muškaraca, žena i djece i na najokrutniji način ubijena 40 123 nevina čovjeka.
Prvi dio komemoracije održan je pored Šaranove jame a opjelo je služio vladika gornjekarlovački Gerasim sa sveštenstvom. U drugom dijelu na prostoru devastiranog memorijalnog kompleksa govornici su podsjetili na sve strahote ovog logora o čemu se do sada nije ni govorili ni mnogo znalo.
Na samom početku prema saopštenju policije Ličko-senjske županije desio se incident u kome je privedena jedna djevojka iz Beograda koja se slikala sa zastavom i kapom na kojoj se nalazio grb Srbije. Asocijacija izbjegličkih udruženja kao suorganizator odlaske iz Beograda na komemoraciju ovim putem želi da postavi neka pitanja: da li Srbi u Hrvatskoj prema Konvenciji o ljudskim pravima i slobodama i drugim pozitivnim zakonima Hrvatske imaju pravo na svoja obilježja i znamenje. Da li na takvim mjestima na kojima prisustvuju izaslanici predsjednika države moraju biti obilježja onih radi kojih se održavaju ovakvi komemorativni skupovi. Na ovom mjestu toga nije bilo. Da li je zaista pojava srpskog grba remećenje javnog reda i mira kako piše u Rješenju koje je djevojci izdao sudija za prekršaje u Gračacu. Ovo su samo neka od pitanja koje muče učesnike ovog skupa. I na kraju da li ovakvim komemorativnim skupovima gdje se ne poštuju obilježja onih radi kojih se održavaju više uopšte treba prisustvovati?
Beograd, na Vidovdan, 2010. Predsjednik Asocijacije
______________________
Milojko Budimir, prof.
