Kroz program prisutne je vodila prof. Svetlana Matić, sekretar Društva, podsećajući da je SPKD Prosvjeta u okviru svog projekta Kultura sećanja – Rezolucija o Jasenovcu u saradnji sa Spomen područjem Donja Gradina, prezentovalo pre dve godine u Beču izložbu Ekonomija jasenovačkog logora, autorke Tanje Tuleković.
U samom centru Beča, na Švarcenbergplacu, održan je Javni čas istorije, javlja Prosvjeta.
„Prosvjetina kultura sećanja je deo evropskih vrednosti“, istakla je Matićeva. U programu je, osim autorke, učešće uzeo i Mladen Filipović, direktor Predstavništva Republike Srpske u Beču i zahvalio Prosvjeti što neguje kulturu sećanja i prenosi je mladim generacijama. Otac Nenad Mihajlović, starešina Hrama Svetog Save u Beču je istakao da se Prosvjeta nakon renoviranja crkve, ponovo vratila svojoj kući i da mu je želja da Eparhijski centar u Beču bude kuća i dom svih nas.
Tanja Tuleković je u svom iscrpnom predstavljanju podvukla da je izdavač ove knjige Javna ustanova Spomen-područje Donja Gradina na čijem je ona čelu, a da su recenziju za knjigu napisali mr Željko Vujadinović i mr Dragan Davidović.
Na početku knjige, umesto predgovora Dobrila Kukolj, predsednik Gradskog udruženja bivših logoraša Drugog svetskog rata i njihovih potomaka, koja je u vreme pokolja imala deset godina, svedoči:
„“Na pravoslavni Božić 1942. godine ustaše su organizovano, iz pravca iz Jasenovca i Dubice, počeli hvatati i ubijati sve stanovništvo koje su zatekli i koje nije moglo pobeći, od sela Donja Gradina, pa do sela Draksenić. Ubijani su klanjem, odsijecanjem glava, sječenjem, silovani su i živi spaljivani u kućama. Krvavi „pir“ nad nevinim žrtvama, djecom, ženama , djevojkama i muškarcima, završio se u draksenićkoj crkvi. Na najmostruoznije način… Moja je želja da više nikada i nigdje ne bude rata, da se to zlo nikada ne ponovii da ljudi žive slobodno jedni pored drugih. Oni koji to ne žele, neka se kazne nemilosrdnom kaznom.“
„Knjiga obiluje arhivskom građom i relevantnom literaturom, a po mišljenju recenzenata, sadrži činjeničnu pouzdanost i naučnu objektivnost. U njoj su sadržane četiri misaone celine. Osim sećanja preživelih na ovaj stravičan događaj, nalazi se i popis žrtava sela Draksenić. Zahvaljujem se Prosvjeti što je omogućila da predstavim knjigu i ovde u Beču“, podvukla je Tanja Tuleković u svom vrlo emotivnom obraćanju bečkoj publici.
Nakon oficijelnog dela, razvila se diskusija o potrebi kulture sećanja na nemile događaje iz prošlosti, koje moramo radi pomirenja i zajedničkog suživota da oprostimo, ali ne smemo da ih zaboravimo. Svako mesto stradanja našeg naroda treba da ima jednu knjigu poput ove. Zaključeno je da treba nastaviti istraživanja i organizovati što više tribina na ovu temu, jer će to biti osnov za pomirenje i demokratizaciju prostora na kome žive Srbi.
Promociji su prisustvovali, između ostalih, Slobodan Tanasilović, ispred ambasade BIH, dr Zorica Mijalković, Vesna Klinger, predsednik IU Fokus, brojni bečko-srpski intelektualci, pisci, aktivisti i članovi Prosvjete i drugi.
