SRPSKI JEZIK ZA SRPSKU DECU
Jezik nije u vlasništvu ministarstva Austrije, niti matice, već pripada deci,
poručila je Elfi Flek iz Ministarstva obrazovanja
U organizaciji Zajednice srpskih klubova i Srpske kulturno prosvjetne zajednice
Prosvjeta, u Beču je održana rasprava na temu „Značaj nastave na maternjem
jeziku za srpsku zajednicu“. Na tom skupu je ukazano da nastava na
bosansko-hrvatsko-srpskom (BHS, nemačka skraćenica BKS), koju trenutno nude
austrijske vlasti u školama, ne odgovara zahtevima roditelja koji bi želeli da
njihova deca uče svoj maternji jezik.
Šefica Odeljenja za integrativnu i međukulturalnu nastavu u Ministarstvu
obrazovanja i kulture Austrije, Elfi Flek, podsetila je da je nastava na
maternjem jeziku, u redovan program nastave, uvedena 1992. godine. U ponudi je,
kako je ukazala, nastava na ukupno 22 jezika, a među njima je i tzv. BHS.
Na kritike da BHS ne pokriva potrebe kako srpske, tako ni hrvatske, a ni
bosanske dece, Flekova je rekla da ni ona ne voli ovaj naziv, ali da se mora
uzeti u obzir da se kod ova tri jezika radi o varijantama.
Ona je ukazala da postoje i Austrijanci koji bi rado svoj jezik zvali
austrijskim jer svaki čovek ima pravo da svom jeziku da naziv koji hoće.
Nastavnici maternjeg jezika (pod zajedničkim imenom BHS), prema Flekovoj,
dobili su nalog da se deci u razredu obraćaju na jezičkoj varijanti kojom
govore i da to i podstiču.
– Nastavnici prihvataju govor dece, jer oni znaju razlike koje postoje –
naglasila je gospođa Flek i dodala da ponuda nastave na maternjem jeziku,
odnosno koji će jezik biti ponuđen, nije doneta na osnovu nacionalnih ideja,
već lingvističkih razlika.
– Jezik nije u vlasništvu ministarstva Austrije, niti matice, već pripada deci
– poručila je Elfi Flek.
Što se tiče naziva BHS, Manfred Piteric, inspektor za školstvo u Beču je kazao
da više ne postoje konflikti u vezi s tim i ukazao da se deca uvrštavaju u
razrede na osnovu maternjeg jezika, a ne nacionalnosti.
– Ako počnemo da delimo sve jezike bivše Jugoslavije, onda ne mogu da održim
sistem nastave na maternjem jeziku, jer ne mogu da pošaljem osam nastavnika za
malo dece. Zato je BHS i strukturalno pitanje – podvukao je Piteric dodajući da
grad ne želi da pravi posebne škole koje će pohađati samo srpska, makedonska,
bosanska, hrvatska deca, već želi da očuva pravo svakog đaka da se obrazuje u
okrugu u kojem živi.
Međutim, inspektor Piteric je pokazao spremnost da se razgovara dalje o
pronalaženju mogućnosti kako bi se izašlo u susret srpskoj deci da uče svoj
maternji jezik.
Predsednik Prosvjete Srđan Mijalković kazao je na skupu da je maternji jezik
osnova za učenje stranog jezika, u ovom slučaju nemačkog. Prostor bivše
Jugoslavije je prošao kroz političke promene i podelio se, a time podelio i
jezike, pa tu realnost treba prihvatiti. Austrija je, po njegovim rečima,
jedinstvena u korišćenju BHS pojma, ali i u pružanju mogućnosti pohađanja
maternjeg jezika u okviru nastave.
– U srpskoj zajednici, koja je jedna od najvećih, u poslednje vreme su se
razvili procesi za potrebom da se uči srpski jezik – istakao je Mijalković.
Neki klubovi pokušavaju sami da organizuju nastavu na srpskom, ali nije u našem
interesu da se getoizujemo, poručio je on dodajući da je ova diskusija prva na
kojoj se želi ukazati na želju za nastavom na srpskom jeziku.
Žarko Radulović, koji je vodio kroz diskusiju, istakao je da Srba samo u Beču i
okolini ima oko 180.000.
– Tema maternjeg jezika u školi, među Srbima u Austriji, postala je aktuelna u
poslednje dve-tri godine. Zajednica je imala više razgovora na tu temu pre tri
godine i tada smo zvanično počeli razgovore sa predstavnicima grada. Ova
diskusija je plod tog pripremnog rada – rekao je predsednik Zajednice srpskih
klubova u Beču Borislav Kapetanović.
Zajednica je, po njemu, zadovoljna što je ta važna tema konačno otvorena ovom
diskusijom.
Antrfile :
Poziv roditeljima
Kapetanović je pozvao sve one koji žele da se uključe u raspravu o ovoj temi,
pre svega roditelje, da pošalju svoja mišljenja, primedbe i predloge na koji
način bi se to pitanje moglo rešiti, pa je izrazio zadovoljstvo što su
predstavnici austrijskih vlasti, na prvoj diskusiji, iskazali otvorenost prema
rešavanju ovog pitanja.
Nastavnici
U Austriji maternji jezik predaje 380 nastavnika, a samo u Beču njih 210, od
kojih 100 predaje BHS. Ta nastava namenjena je deci kojoj nemački nije maternji
jezik, a većina radi u integrativnoj nastavi u osnovnim školama, zajedno sa
austrijskim kolegama. Od iduće školske godine, biće ponuđeni i kursevi
opismenjavanja na maternjem jeziku u 20 bečkih škola.
