Duboko u trećoj deceniji od završetka rata Hrvatska će napokon dobiti zakon koji definše prava civilnih žrtava. Javna rasprava o ovom pravnom aktu punog naziva Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata završena je 15. novembra, a do kraja godine bi trebalo da uđe i u saborsku proceduru i izglasavanje. Nijedna prijašnja vlast nije imala volje ili hrabrosti da prava ove grupe ljudi uredi posebnim zakonom, a retke priznate civilne žrtve rata svoja su prava tražili na osnovu starog zakona iz 1992. godine koji je tek delimično pokrivao ovu problematiku.
One nepriznate civilne žrtve ili članovi najuže porodice žrtava svoje su statuse pokušavale dokazati na sudu kojeg su najčešće gubile. Na to podseća i saborska zastupnica SDSS-a i pravnica Dragana Jeckov.
– Civilne žrtve rata do sada su svoja prava pokušavale ostvariti i tužbenim zahtevima na osnovu Zakona o odgovornosti RH za štetu uzrokovanu od strane pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga za vreme Domovinskog rata i Zakona o odgovornosti za štetu nastalu usled terorističkih akata. Opšte poznato je da su civilne žrtve u pravilu gubile sporove, uz obrazloženje da je u pitanju ratna šteta za koju Hrvatska nije odgovorna. Pored takvog obrazloženja i nepravednih presuda, stranke su još bile u obavezi plaćati račune za enormne sudske troškove. Nakon stradavanja i gubitaka najmilijih, čini se kao da su još jednom kažnjene što je nepravedno i nedopustivo – ističe Jeckov.
Prvo svetlo u tunelu za civilne žrtve
Za vreme Vlade Zorana Milanovića i ministra branitelja Predraga Matića donesen je Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vreme rata što je bio jedan od iskoraka, međutim ni tada nije rešen zakonski okvir prema kojem će svoja prava ostvarivati sve civilne žrtve. Nije tajna da ovakav zakon u delu hrvatskog društva izaziva famu jer određena prava po njemu moraju ostvariti i civilne žrtve srpske nacionalnosti stradale na području Republike Hrvatske, a kod tih, najčešće braniteljskih grupa koje su svoja prava u potpunosti ostvarile, to izaziva veliko negodovanje uz standardne optužbe prema vlasti kako se radi o „izjednačavanju agresora i žrtve“.
Zbog te situacije godinama su ispaštale i civilne žrtve hrvatske nacionalnosti, smatra Eugen Jakovčić iz organizacije Dokumenta – Centar za suočavanje sa prošlošću koja se godinama zalaže za pravdu u odnosu na civilne žrtve rata. Jakovčić pozdravlja donošenje ovog zakona.
– To je napokon prvo svetlo u tunelu. Do sada je bilo neshvatljvo da država nije uredila status civilnim žrtvama. Onaj stari zakon preuzet je još iz doba bivše države, nekoliko puta je menjan, ali je bio problematičan jer je bio diskriminatoran, a imao je i čitav niz drugih problematičnih momenata. Ovaj zakon sada je prvi takav akt koji se odnosi isključivo na civilne stradalnike. Pre nekoliko godina smo imali veliku kampanju „Žrtve su predugo čekale“ i u nju smo uključili konkretne ljude koji su nam se javljali tokom godina sa određenim problemima. Ta lica su bila presek svih vrsta stradalnika, od roditelja koji su izgubili dete, ljudi koji su izgubili roditelje, onih koji su bili ranjeni ili bili u logorima sve do onih ljudi koji su u postratnom periodu stradali od nagaznih mina. U okviru te kampanje smo napravili istraživanje na osnovu kojeg smo zaključili da mnoge od tih žrtava ni na koji način nisu obeštećene i sada prvi put možemo da kažemo da će ljudi bar koliko-toliko moći srediti svoj status – navodi Eugen Jakovčić.
Ovaj zakonski predlog donosi brojne novine kao što je evidencija civilnih stradalnika, a predviđa i znatna povećanja ličnih i porodičnih invalidnina. Pored toga, on omogućava ostvarivanje prava članovima porodica nestalih civila koji još nisu rešenjem opštinskog suda proglašeni umrlim i ublažava uslove za ostvarivanje porodične invalidnine. Oni koji ostvare ovaj status imaće prednost pri smeštaju u ustanove socijalne skrbi i zapošljavanju pod jednakim uslovima. Zakon takođe otvara i novi rok za podnošenje zahteva za sticanje ovih prava.
Šta će to značiti za srpske civilne žrtve?
Pojedini beogradski mediji pompezno su najavili da će na osnovu ovog Zakona početkom sledeće godine 10.000 civila srpske nacionalnosti dobiti odštetu zbog stradanja u Hrvatskoj. Uz upitnost tolikog broja srpskih civilnih žrtava trenutno je upitno i ostvarivanje njihovog statusa s obzirom na to da je zakonodavac u predlogu postavio i ograničenja. Jedno od njih se odnosi na član koji predviđa okolnosti u kojima neko ne može ostvariti prava, a odnosi se na one koji su u periodu od 17. avgusta 1990. do 30. juna 1996. godine učestvovali u ratu kao „pripadnici, pomagači ili saradnici neprijateljske vojske i paravojnih formacija“.
Ova formulacija je previše uopštena i ostavlja prostor za selektivan i neobjektivan pristup onima koji će odlučivati o priznavanju statusa, smatra Dragana Jeckov i dodaje da će se trenutna siutacija za srpske civilne žrtve rata promeniti samo izvesno, a problematičan će biti i način dokazivanja statusa.
– Predlog Zakona jasno određuje status civilnog stradalnika rata kao „osobu koja je nastradala od neprijateljske vojske, kao i od drugih okolnosti vezanih uz Domovinski rat“. Pri tome, jasno je u Zakonu određeno ko je neprijateljska vojska, međutim te „druge okolnosti“ vrlo su širok pojam, kao što je širok pojam i saradnik, pomagač neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija. Osim toga, posebno problematičnim smatram da se kao dokazno sredstvo ne predviđa svedočenje. Upravni postupak dokazivanja ne podrazumeva samo jedan oblik dokaza, onog papirnatog (potvrde, uvjerenja, nalazi i sl.), već se trebaju uvažiti svedoci te njihove izjave treba koristiti kao validno dokazno sredstvo, uz obavljanje uviđaja, pribavljanje isprava, nalaza i mišljenja veštaka. Uz navedeno, sporno je i pitanje medicinskog veštačenja. Iako se medicinskim veštačenjem može utvrditi uzrok invaliditeta i bolesti, kao i vreme njenog nastanka, nije jasno ko će izdati potvrdu o stradavanju civila na području koje je u to vreme bilo izvan RH. Zbog toga je važno da se dokazivanje omogući svim prikladnim sredstvima, odnosno da se u tu svrhu mogu saslušati svedoci. Zato je jedan od ključnih nedostataka ovog zakonskog predloga upravo onemogućavanje dokazivanje svim dokaznim sredstvima osobama koje su u ratu izgubile svoje bližnje, nastradalima i onima koji su ostali bez imovine – navodi Dragana Jeckov i dodaje da će se klub SDSS-a kroz saborsku proceduru boriti da se promene ključni nedostaci prema kojima će civilne žrtve, a posebno one srpske, u budućnosti teže dobijati taj status.
– Klub zastupnika SDSS-a putem amandmana će ukazati na navedene nedorečenosti i nejasnoće ovog zakonskog predloga kako bismo dobili zakon o civilnim žrtvama rata koji će ostvariti svoju osnovu svrhu i ispraviti dugogodišnju nepravdu prema nedužnima i nevinima koji su stradali i izgubili članove svojih porodica – kaže Jeckov.
Da postoje neke nedefinisane tačke u ovom predlogu zakona smatraju i u Dokumenti.
– Zakon ima nekoliko dvojbenih momenata i rečenica i zato možemo imati određeni strah da će neki od civilnih stradalnika možda biti izuzeti. Ipak, trebamo gledati napred u dobroj veri. Zakonodavac prvi put donosi ovakav jedan zakon i rešava najveći broj problema civilnih žrtava. Pratićemo kako se situacija odvija u Saboru i hoće li se neke primedbe uvažiti, međutim najvažnija će kasnije biti praksa i da ljudi pravovremeno pošalju svoje zahteve. Svi će morati proći kroz upravni postupak. Mi ćemo sa Srpskim narodnim vijećem napraviti u prvoj polovini sledeće godine još jednu kampanju kojom ćemo ohrabriti naše sugrađane da krenu sa zahtevima i postupcima – najavljuje Eugen Jakovičić.
Što se srpskih civilnih žrtava tiče, bar prema ovom predlogu zakona, čini se da će najteži deo posla u upravnom postupku biti dokazivanje da nisu bili, kako stoji u tekstu zakona, „pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih postrojbi koji su sudjelovali u agresiji na RH“ te da to nisu bili ni članovi njihovih porodica.
Ovakva konstrukcija, prema ocenama pojedinih nevladnih organizacija, u suprotnosti je sa Erdutskim sporazumom, Zakonom o općem oprostu te Zakonom o suzbijanju diskriminacije. Ukoliko se ona ne promeni, pred žrtvama koje su stradale od strane Hrvatske vojske, odnosno od „drugih okonosti“ i dalje predstoji težak put dokazivanja statusa.
The post Zakon o civilnim žrtvama rata – ravnopravnost na ispitu appeared first on srbi hr.
